Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Pixabay / kolaž ilustracija JESMO LI IZGUBILI KOMPAS? Sustav prostornog planiranja i procjena utjecaja na okoliš zahtjevaju hitnu reformu

JESMO LI IZGUBILI KOMPAS? Sustav prostornog planiranja i procjena utjecaja na okoliš zahtjevaju hitnu reformu

Okrugli stol održan je na inicijativu Udruge za podizanje kvalitete života 'Get to life'

Da sustav prostornog planiranja i procjena utjecaja na okoliš zahtjevaju hitnu reformu, samo je jedan od zaključaka koje je ovoga ponedjeljka Udruga za podizanje kvalitete života 'Get to life' dostavila saborskom Odboru za zaštitu okoliša i prirode nakon održanog okruglog stol na temu 'Treba li svaka uvala luku?'.

Okrugli stol održan je prošloga četvrtka u Hrvatskom saboru, na inicijativu Udruge 'Get to life', a u okviru projekta 'Zaštitimo našu uvalu'. Projekt je započeo kao lokalna inicijativa za očuvanje uvale Dajla-Karigador od višestruke izgradnje luka, no ubrzo je prerastao u nacionalnu kampanju, budući da se slični problemi pojavljuju diljem hrvatske obale. Kao odgovor na taj širi izazov, osnovana je mreža za obranu obale i pomorskog dobra - Plava fronta, koja okuplja organizacije i pojedince iz različitih dijelova obale, a čiji su članovi sudjelovali u raspravi.

Predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode, Dušica Radojčić, pritom je istaknula kako je Strategija razvoja nautičkog turizma istekla još 2019. godine, dok nova strategija još uvijek nije donesena. Istovremeno, važeći prostorni planovi omogućuju izgradnju čak 35.000 novih vezova, bez sveobuhvatne procjene njihovog kumulativnog utjecaja na okoliš.

U dostavljenim zaključcima Plava fronta iznijela je niz konkretnih prijedloga i upozorenja. Istaknuto je kako sustav prostornog planiranja i procjena utjecaja na okoliš zahtijeva hitnu reformu koja će osigurati stvarno sudjelovanje javnosti u procesima odlučivanja. Nužno je zakonski propisati obvezu pravovremenog i široko dostupnog informiranja lokalne zajednice, organizacija civilnog društva i šire javnosti o svim prostornim planovima i zahvatima koji podliježu procjeni utjecaja na okoliš - i to putem lokalnih medija, mrežnih stranica, oglasnih ploča i javnih tribina. Također se traži izrada jasnih kriterija za provođenje strateške procjene utjecaja na okoliš u postupcima donošenja prostornih planova.

U području upravljanja pomorskim dobrom istaknuta je nužnost da Republika Hrvatska, u skladu s međunarodnim obavezama, hitno donese Strategiju integralnog upravljanja obalnim područjem te Prostorni plan morskog područja. Ti dokumenti moraju biti temeljeni na stvarnim potrebama lokalnog stanovništva, održivog turizma, očuvanja okoliša i kulturnog identiteta. Do tada, Plava fronta poziva na obustavu izgradnje novih ili proširenje postojećih luka.

Zaključci se posebno dotiču i pitanja upravljanja lukama i dodjele vezova. Traži se očuvanje tradicijskih molića izgrađenih prije 1968. godine od izgradnje luka, te osiguranje minimalno 80 % komunalnih vezova u lukama otvorenima za javni promet. Potrebno je jasno razgraničiti komunalne i nautičke vezove, zabraniti dodjelu stalnih nautičkih vezova u lukama otvorenim za javni promet i zakonski propisati prednost pri dodjeli komunalnih vezova domicilnom stanovništvu, uz jasna pravila za ostale korisnike. Ističe se i potreba uspostave transparentnog digitalnog sustava upravljanja lukama (CIMIS i GIS), kao i javnog registra aktivnih i napuštenih plovila, uz sustav za njihovo zbrinjavanje. Predlaže se i donošenje minimalnih infrastrukturnih standarda za sve luke otvorene za javni promet.
Nadalje, Plava fronta upozorava na slabosti u ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (OPUO) i poziva na osnivanje neovisnog, multidisciplinarnog stručnog tijela koje bi pratilo kvalitetu izrade tih elaborata. Ujedno se traži jačanje kapaciteta nadležnih institucija te uvođenje odgovornosti izrađivača i naručitelja u slučajevima manipulacije ili pogodovanja na štetu javnog interesa.

Za ubrzanje i poboljšanje postupaka SPUO, PUO i OPUO predlaže se obvezni terenski pregled s fotodokumentacijom i geolokacijom, izrada smjernica za zaštitu okoliša, digitalna platforma za upravljanje dokumentacijom te uvođenje rokova i sankcija za kršenje procedura i netočne podatke.

Zaključno, Plava fronta poziva na usklađenje s Ustavom RH i pravnom stečevinom EU te upozorava na ozbiljan problem uvođenja tzv. prethodne provjere kao neupravnog akta, što bi onemogućilo pravo javnosti na pravnu zaštitu i žalbu u postupcima zaštite okoliša. Također, naglašava se potreba jasnog zakonskog propisivanja obveze izrade elaborata o procjeni utjecaja na okoliš (OPUO) za sve zahvate koji uključuju nasipavanje obale duže od 50 metara, kao i za morske luke veće od jednog hektara, zbog njihovog značajnog utjecaja na okoliš i kvalitetu života lokalnih zajednica.

Mreža Plava fronta najavljuje da će na jesen zatražiti sazivanje tematske saborske sjednice na istu temu, uz sudjelovanje ne samo Odbora za zaštitu okoliša i prirode, nego i Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu te Odbora za turizam.

Vaša reakcija na temu