KLIMATSKE PROMJENE Hrvatska je među najugroženijim članicama EU!

Globalno zatopljenje prijeti opstanku građana i kulturne baštine, hrvatske i europske, upozorio je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula na plenarnoj sjednici i dodao su u opasnosti od potapanja najpoznatiji zaštićeni hrvatski lokaliteti, poput Starog grada u Dubrovniku, Dioklecijanove palače i katedrale sv. Jakova.

Govoreći na temi odgovora Europske unije na ekstremne meteorološke događaje i njihov utjecaj na zaštitu europskih urbanih područja i kulturne baštine, Picula je naglasio kako, prema javno dostupnim podacima, potapanje prijeti čak 37 mjesta na Sredozemlju, među kojima su i navedeni hrvatski gradovi, a u opasnosti od erozije su 42 mjesta. 

- Krajnje je vrijeme da proglasimo klimatsku krizu te hitno usvojimo i implementiramo mjere  za preokretanje trendova globalnog zatopljenja - istaknuo je.

Naime, Sredozemni bazen je prema međunarodnim rezultatima klimatskog modeliranja označen je kao klimatska 'vruća točka' s posebno izraženim učincima klimatskih promjena. Prema izvještaju Europske agencije za okoliš (EEA), Hrvatska spada u skupinu od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod, što je golema opasnost za našu ekonomiju, koja je nažalost u visokom postotku ovisna o prihodima iz turizma i poljoprivrede koji čine i do četvrtine BDP-a. Prema EEA, štete od ekstremnih klimatskih događaja su Hrvatskoj od 1980. do 2013. godine iznosile oko 2,25 milijardi eura, odnosno oko 68 milijuna eura godišnje. 

- Tranzicija europskih otoka na obnovljive izvore energije, čiji se pilot projekti provode uz financiranje Tajništva za otoke Europske komisije, a u kojima sudjeluje i deset hrvatskih otoka, dobar je putokaz za to što treba činiti kako bismo trendove globalnog zatopljenja usporili i dugoročno preokrenuli - ističe Picula. 

Za Europu u cjelini, ali posebno za Hrvatsku, od iznimne je važnosti da se smanji akutna ranjivost sektora poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike i turizma jer njihova uspješnost značajno ovisi o klimatskim uvjetima. Kako bi se olakšao i kompenzirao prelazak na obnovljive izvore energije onima koji će najviše biti pogođeni tranzicijom, Europski je parlament u svom privremenom izvješću o Višegodišnjem financijskom okviru za 2021 - 2027 predložio uvođenje posebnog fonda od 4,8 milijardi eura. Cilj fonda bio bi rješavanje društvenih, društveno-ekonomskih i okolišnih utjecaja na radnike i zajednice tijekom tranzicije.

- Osim kulturne baštine, direktno ugroženi će biti i naši građani jer čak trećina stanovnika EU živi uz obalni pojas, do 50 km od obale. Neprocjenjivo kulturno nasljeđe je odoljelo povijesnim izazovima stotinama i tisućama godina, nemojmo dopustiti da ga unište klimatske promjene koje smo sami uzrokovali - zaključuje Picula.