Smanjene zalihe goriva i rastuće cijene tjeraju zemlje diljem svijeta na ponovno korištenje ugljena, uvođenje racionalizacije goriva, skraćivanje radnog tjedna te pozivanje građana da ostanu kod kuće, piše The Guradian.
Opskrba fosilnim gorivima smanjena je otkako je rat protiv Irana doveo do zatvaranja Hormuškog tjesnaca, ključne pomorske rute za naftu i ukapljeni plin. Taj manjak potaknuo je hitne mjere dok vlade pokušavaju zaustaviti rast cijena koji je uzdrmao gospodarstva.
Međunarodna agencija za energiju (IEA), čije su članice prošlog mjeseca pokušale smiriti tržišta puštanjem 400 milijuna barela nafte iz strateških rezervi, pozvala je na mjere poput rjeđeg letenja i sporije vožnje.
Evo kako svijet reagira dok se naftna kriza povezana s ratom u Iranu produbljuje.
Sjedinjene Američke Države
SAD, koji je s Izraelom krajem veljače bombardirao Iran, zaprijetio je novim napadima na iransku naftnu infrastrukturu, što bi moglo produljiti rat i dodatno povećati cijene goriva. U utorak je Donald Trump kritizirao saveznike koji se nisu pridružili kampanji – uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku – poručivši im da najprije kupuju od SAD-a, a zatim 'idu po svoju naftu' u Zaljev.
Savezna vlada nije povećala subvencije niti dodatno pomogla kućanstvima koja se bore s plaćanjem računa, ali je nastavila politiku širenja proizvodnje fosilnih goriva, istodobno blokirajući projekte obnovljivih izvora. Prošli tjedan administracija je najavila da će francuskoj kompaniji TotalEnergies isplatiti milijardu dolara kako bi odustala od izgradnje vjetroelektrana uz istočnu obalu SAD-a te sredstva preusmjerila u naftu i plin.
Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija, Novi Zeland i Kanada
Ujedinjeno Kraljevstvo pozvalo je građane na smirenost zbog rasta cijena goriva, izbjegavajući mjere za smanjenje potražnje i ograničavajući se na financijsku pomoć korisnicima lož ulja. Ministrica financija Rachel Reeves razmatra dodatna sredstva za lokalne fondove pomoći, ali odbacuje univerzalnu potporu kakva je postojala tijekom prethodne energetske krize.
IEA upozorava vlade da ne uvode opće subvencije, već ciljanu pomoć najugroženijima. Novi Zeland je najavio tjedne novčane isplate za gotovo 150.000 obitelji kao dio paketa pomoći.
Australija je uvela smanjenje trošarine na gorivo za 50 % tijekom tri mjeseca i predstavila plan sigurnosti opskrbe, uz preporuku građanima da kupuju samo nužne količine goriva. Kanada se zasad suzdržava od intervencija.
Europska unija
EU poziva na ubrzani prijelaz na čistu energiju temeljenu na domaćim obnovljivim izvorima, iako neke članice usporavaju taj proces. Italija je odgodila plan izlaska iz ugljena za više od desetljeća, dok je njemački kancelar Friedrich Merz predložio dulje zadržavanje termoelektrana na ugljen i ubrzanje izgradnje plinskih elektrana. Više država članica uvelo je subvencije i porezne olakšice za gorivo.
Europska komisija predložila je ublažavanje sustava cijena ugljika, a također planira niže poreze na električnu energiju u odnosu na fosilna goriva kako bi ubrzala prelazak na čišće izvore.
Povjerenik za energiju Dan Jørgensen pozvao je države članice na štednju energije u skladu s preporukama IEA-e. Većina zemalja oklijeva s obveznim mjerama, no Slovenija je počela ograničavati prodaju goriva, a Litva je prepolovila cijene domaćih vlakova na dva mjeseca.
Azija
U Aziji se ponovno intenzivira korištenje ugljena, a regija je među najteže pogođenima krizom. Indija je naložila rad termoelektrana na puni kapacitet, Japan vraća manje učinkovite elektrane u pogon, a Južna Koreja odgađa planirani izlazak iz ugljena.
Kina je manje izložena krizi zahvaljujući povećanoj domaćoj proizvodnji energije i velikim strateškim rezervama. Državne rafinerije izbjegavaju iransku naftu, dok manje privatne rafinerije nastavljaju s preradom za domaće potrebe.
Zemlje južne i jugoistočne Azije poduzimaju snažne mjere za smanjenje potrošnje: Šri Lanka uvodi racionalizaciju goriva i četverodnevni radni tjedan, Vijetnam potiče rad od kuće, a Tajland poziva na manju upotrebu klima-uređaja i formalne odjeće te potiče kraće rukave bez kravata.
Afrika
Većina afričkih zemalja ovisi o uvozu rafiniranih naftnih proizvoda, a rast cijena posebno pogađa poljoprivredu zbog skupljih gnojiva.
Neke zemlje uvode hitne mjere: Južnoafrička Republika smanjila je porez na gorivo, Tanzanija jača rezerve i ograničava cijene, Etiopija uvodi subvencije, a Zimbabve povećava udio etanola u gorivu. Južni Sudan racionalizira potrošnju električne energije, dok Mauricijus ograničava opskrbu za nebitne potrebe.
Južna Amerika
U Južnoj Americi desne vlade uglavnom odbijaju ograničiti rast cijena. Novi predsjednik Čilea José Antonio Kast povisio je cijene goriva, uz mjere poput zamrzavanja cijena javnog prijevoza.
Argentina je odgodila povećanje poreza na gorivo, a vlada Javiera Mileija dopustila je povećanje udjela etanola u benzinu.
Brazil je djelomično zaštićen jer velik broj vozila može koristiti etanol proizveden iz šećerne trske, čime se smanjuje ovisnost o uvozu fosilnih goriva.