Na području srednje Dalmacije, od Kaštela i Solina do Trogira i Omiša, godinama se gomila problem, i u prenesenom, ali i doslovnom značenju - otpad završava na lokacijama koje za to nisu predviđene, uključujući zelene zone, privatna zemljišta i zaštićena područja.
Na to je upozorila stranka Javno dobro, koja tvrdi da se iza više prijavljenih slučajeva krije sličan obrazac postupanja. Prema njihovim navodima, otpad s velikih gradilišta, često povezanih s javnim projektima, umjesto na propisanim odlagalištima završava na nelegalnim deponijima, nakon čega je odgovornost teško utvrditi.
'Radi se o obrascu koji se stalno ponavlja. Velike tvrtke preuzimaju poslove, zatim angažiraju kooperante, pa podkooperante, da bi se na kraju odlaganje prepustilo firmi koja je tek osnovana, često bez ikakvog stvarnog kapaciteta. Ta firma preuzima građevinski otpad i iskop te ga odlaže na privatna zemljišta, u šume ili bilo gdje. Kada se slučaj prijavi inspekciji i dok postupak traje, ta firma nestane jer je osnovana isključivo za tu svrhu', rekla je Vladimira Mascarell, predsjednica stranke.
Smatraju kako se takvi slučajevi ne događaju izolirano, već na više lokacija diljem županije, a na razlike u postupanju institucija upozoravaju kroz konkretne primjere.
'U Kaštelima je inspekcija utvrdila oko 10.000 kubika odloženog otpada, uključujući i posebne kategorije, ali je pokrenut samo prekršajni postupak. Na odlagalištu u Planom kraj Trogira, prema procjenama, nalazi se oko 500.000 kubika otpada, gdje se posljednjih deset godina sustavno i organizirano odlaže otpad. Riječ je i o opasnim materijalima, poput azbesta, koji se šire kišom i vjetrom i predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi’, naveo je Željan Jurlin, također član stranke i aktivist.
Što se tiče odlagališta u Kaštel Sućurcu, moguće nezakonite radnje prijavljene su 2023. godine, a Jurlin je tek krajem 2025. dobio uvid u odgovor inspektorata. Rješenje potvrđuje prisutnost različitih vrsta otpada, uključujući i opasni otpad, no nije jasno tko je odgovoran za sanaciju.
'Unatoč zabrani, odlaganje se nastavilo i 2026. godine. Lokacija je svega nekoliko stotina metara od legalnog odlagališta, ali reakcije nema. Institucije reagiraju tek kada su suočene s dokazima, i tada izriču tek prekršajne prijave, kao da ste na neoznačenom mjestu prešli cestu', naglasio je.
Što se tiče deponija u Solinu, građani upozoravaju na zahvate u prostoru unutar zelenog pojasa podno Kozjaka. Navode kako je ondje došlo do krčenja šume, nasipavanja terena i odlaganja velikih količina materijala.
'Riječ je o posljednjem zelenom pojasu između Solina i Kaštela koji pokušavamo očuvati. Došlo je do sječe šume, iskopa i nasipavanja desetaka tisuća tona građevinskog materijala', rekao je Ivan Tokić.
'Unatoč prijavama i medijskim istupima, sve se nastavlja. Problem je što institucije ne reagiraju kako bi trebale', dodao je.
Državni inspektorat zaključio je da nema elemenata za daljnje postupanje, iako prijavitelji tvrde da je riječ o devastaciji zelenog pojasa, a konkretnija reakcija izostala je i na razini lokalne samouprave.
Na problem upozoravaju i mještani Zvečanja kod Omiša, gdje se, kako tvrde, otpad odlaže u neposrednoj blizini rijeke Cetine.
Kako navode, na odlagalište svakodnevno dolazi velik broj kamiona s miješanim građevinskim i komunalnim otpadom, uključujući bijelu tehniku, namještaj i sličan materijal. Kamioni s najproblematičnijim otpadom najčešće dolaze izvan radnog vremena gradskih službi, nakon 15 sati te vikendom, dok se takav otpad tijekom tjedna prekriva zemljom.
'Radi se o zelenoj zoni i vodozaštićenom području, gdje se nalazi više izvora, a kamioni svakodnevno dovoze šut, zemlju i drugi otpad. To traje godinama i unatoč brojnim prijavama ništa se ne mijenja', rekao je Miro Vuletić iz Mjesnog odbora Zvečanje.
Zaključno, iz stranke Javno dobro optužuju nadležne institucije za izostanak pravovremene reakcije, upozoravajući da upravo takav pristup omogućuje daljnje nezakonito odlaganje otpada.