Možemo! u Zadru predstavio zelene inicijative za lokalne izbore i zaštitu okoliša

Sandra Benčić, koordinatorica stranke Možemo!, i Vula Tsetsi, sukoordinatorica Europske zelene stranke (EGP), na jutrošnjoj konferenciji za medije predstavile su kako Možemo! provodi zelene politike za poboljšanje kvalitete života – od europske, nacionalne pa sve do lokalne razine. Poseban naglasak stavljen je na primjere iz Zadarske županije i utjecaj ovih politika na predstojeće izbore. Tom prilikom predstavljene su i lokalne koordinatorice Možemo! – Dunja Gusić za Benkovac i Silvana Čeko Jurišić za Obrovac

Vula Tsetsi, sukoordinatorica Europske zelene stranke (EGP) istaknula je važnost djelovanja Zelenih na svim razinama vlasti: 

'Europska zelena stranka ima brojne članove na vodećim lokalnim razinama u cijeloj EU, a njihovi rezultati dokazuju što znači boriti se protiv siromaštva, zalagati se za priuštivo i održivo stanovanje te poticati uključivost. Posebno nam je važno što danas predstavljamo koordinatorice za Benkovac i Obrovac, koje su istaknule problem ilegalnog odlaganja otpada u ovoj županiji.'

Vula Tsetsi naglašava da je je svjesna činjenice da je prekrasna Zadarska županija opterećena turizmom te da je održivi turizam jedini način u sačuvanju svih prirodnih bogatstva ove regije. Također, Tsetsi naglašava važnost borbe protiv korupcije koju Možemo! provodi te izražava optimizam za stranku na nadolazećim lokalnim izborima. 

Dunja Gusić, koordinatorica za Benkovac, upozorila je na ozbiljnu opasnost ilegalnih odlagališta medicinskog i plastičnog otpada koji se posljednje dvije godine dovozi i baca u kamenolome:

'U okolici Benkovca postoji mnogo kamenoloma, a ne znamo kakav se točno otpad ondje odlaže, kakve su posljedice po okoliš i kakav utjecaj ima na zdravlje ljudi.'

Posebno je istaknula nedopustivu netransparentnost u upravljanju otpadom: 'Nevjerojatno je da je Grad Benkovac za ovaj problem saznao tek iz medija – baš kao i mi, građani! U grad nam se dovodi otpad, a nitko ne zna tko ga dovozi niti tko je za to odgovoran.'

Situaciju dodatno pogoršava činjenica da stanovnici Benkovca već godinama žive uz ekološku prijetnju 'crnog brda' u Biljanima Donjim, koje unatoč upozorenjima nije sanirano već 15 godina. 'Ravni kotari su područje bogate prirode, rijetko naseljeno, što je pogodovalo razvoju ruralnog turizma, ekološke poljoprivrede i proizvodnje hrane. No, danas se s pravom pitamo koliko je sve to ugroženo za lokalno stanovništvo. Kakva je budućnost Benkovca i Ravnih kotara ako smo s dvije strane okruženi ilegalnim i opasnim otpadom? Što nas čeka i kakva je sudbina Karinskog mora, koje je dio ekološke mreže Natura 2000?', zaključila je Gusić.

Silvana Čeko Jurišić, lokalna koordinatorica za Obrovac, upozorila je na dugogodišnji ekološki problem vezan uz ostatke tvornice glinice na Bravaru kod Obrovca, koji su prvi put evidentirani još 1997. godine u Izvješću o stanju okoliša.

'Ovo područje i dalje je visoko opterećeno zaostalim otpadom, koji vjetar, kiša i druge prirodne pojave neprestano raznose u okoliš. Sanacija još uvijek nije u potpunosti provedena, što znači da su crveni mulj, mazut i lužina i dalje prijetnja zdravlju ljudi i prirodi.'

Čeko Jurišić naglašava da ima puno opasnih ekoloških 'bombi' koje negativno utječu na potencijal razvoja poljoprivrede i turizma: 'Prema odluci Gradskog vijeća 2021.godine, na deponij Kljakovača pored Bilišana, udaljena 1.2 km od Zrmanje može se dovoziti smeće iz drugih gradova zadarske županije po cijeni od 200kn po toni. Mi ne znamo tko dovozi otpad i pod kojim uvjetima?'

Dodala je i da potencijal regije za održivi razvoj nije dovoljno prepoznat te da je nužno dati prioritet domaćoj proizvodnji: 'Mali obiteljski OPG-ovi godinama su u nepovoljnom položaju, a upravo bi Obrovac, Benkovac i Ravni kotari trebali biti primjer povezivanja i razvoja koncepta 'Od polja do stola'. Obrovac je područje iznimne prirodne vrijednosti – sa sedam rijeka, Karinskim i Novigradskim morem, Velebitom i ekološkom mrežom Natura 2000. Imamo sve preduvjete za razvoj održivog turizma, zelene industrije i proizvodnje cjenovno pristupačne, ekološki održive hrane, čime bismo značajno poboljšali kvalitetu života u regiji.'

Za kraj, Sandra Benčić istaknula je tri ključne politike koje će biti u fokusu lokalnih izbora.

Prvi prioritet je borba protiv nezakonitog uvoza otpada u Republiku Hrvatsku, uključujući i Zadarsku županiju, te njegova ilegalnog odlaganja.'Ovaj otpad ostaje teret lokalnoj zajednici, dok se država više nema od koga naplatiti štetu jer su tvrtke odgovorne za odlaganje često već završile u stečaju. S ovakvim slučajevima suočavamo se diljem Hrvatske, od Istre do Slavonije.'

Naglasila je da će se protiv ovog problema boriti na svim razinama – lokalnoj i nacionalnoj, ali i putem europarlamentarca, zastupnika Gordana Bosanca.

'U Europskom parlamentu nastavit ćemo se zalagati za strože mjere koje će spriječiti uvoz otpada pod uvjetima koji omogućuju pojedincima profit, dok lokalnim zajednicama ostavljaju dugoročnu ekološku štetu – zagađeno tlo, vodu i okoliš. To se ne smije događati ni u Benkovcu ni bilo gdje drugdje u Hrvatskoj', zaključila je Benčić.

Druga iznimno važna politika odnosi se na priuštivo stanovanje. Naš Gordan Bosanac uspio je izboriti na Odboru za regionalni razvoj u Europskom parlamentu amandman koji bi po prvi put omogućio da Europska unija izravno financira gradove za izgradnju javnih stanova za mlade obitelji. 'Ako taj prijedlog bude i konačno izglasan gradovi poput Zadra, Benkovca, Obrovca i mnogih drugih diljem Hrvatske po prvi put će moći dobiti izravna sredstva za gradnju stanova namijenjenih mladima.'

'To bi bila velika pobjeda i zato apeliram na sve hrvatske eurozastupnike, bez obzira na političku pripadnost, da podrže ovaj prijedlog. To je ključan korak za održivost naših gradova i ostanak mladih, koji si danas stanovanje jednostavno ne mogu priuštiti zbog neodrživo visokih cijena.'

Benčić završava: 'Treća važna politika za ovaj kraj odnosi se na povezivanje potencijala Ravnih kotara u poljoprivredi i prehrambenoj industriji s održivim turizmom na obali, čime bi se osigurala dugoročna ekonomska i ekološka održivost regije.'