Najvećem kukcu na svijetu prijeti nestanak s planeta, a sve zbog naše ljubavi prema jednoj slastici

Nova istraživanja otkrivaju da je jedna vrsta kukaca Golijata gotovo nestala zbog uzgoja kakaovca u zapadnoj Africi i, u manjoj mjeri, međunarodne trgovine sušenim kukcima.

Luca Luiselli, profesor ekologije na nigerijskom Državnom sveučilištu znanosti i tehnologije Rivers i koautor studije objavljene u časopisu African Journal of Ecology, proveo je desetljeća proučavajući ugrožene vrste u afričkim šumama. On objašnjava alarmantno smanjenje broja tih kornjaša i što se još uvijek može učiniti da ih se spasi, prenosi Zimo.

Kornjaši golijati (rod Goliathus) ubrajaju se među najveće kukce na svijetu. Postoji pet vrsta, koje dosežu duljinu do 11 cm. Mužjaci imaju rogove u obliku slova Y, dok ih ženke nemaju. Ti kornjaši nastanjuju prašume nekoliko afričkih zemalja, uključujući Obalu Slonovače, Ganu, Nigeriju, Kamerun i Ugandu.

Njihove ličinke jedu ostatke biljaka i mesa, igrajući ključnu ulogu u kružnom ciklusu hranjivih tvari. Odrasle jedinke hrane se sokom drveća, što ih čini pokazateljima zdravlja šume. Njihov pad signalizira degradaciju čitavog ekosustava.

Luisellijev tim obavio je intervjue s lokalnim poljoprivrednicima, lovcima i sakupljačima, koji su potvrdili oštar pad u viđenju kornjaša. Znanstvenici su zatim pratili stabla koja proizvode sok, prateći kretanje kornjaša i prikupljajući podatke prije nego što su ih pustili.

Njihovo istraživanje identificiralo je dvije vrste, Goliathus regius Klug i Goliathus cacicus Olivier, kojima prijeti izumiranje. Populacija Goliathus cacicusa smanjila se za 80% u Obali Bjelokosti zbog krčenja šuma za uzgoj kakaovca, dok je Goliathus regius izgubio 40% svog staništa.

Navedeno istraživanje također pokazuje da su tisuće Goliathus cacicusa uhvaćene i prodane u trgovini osušenim kukcima, a većina toga sada se prodaje putem interneta.

Luiselli naglašava hitnu potrebu zaštite preostalih šuma u Obali Bjelokosti i Liberiji, posebno stabala na kojima se nakupljaju kornjaši. On predlaže uključivanje zajednice u identificiranje i zaštitu kritičnih staništa.

Kampanje za podizanje svijesti, inicijative za održivu žetvu i ekoturizam također bi mogle podržati očuvanje. 'Nema znanstvene potpore za uzgoj u zatočeništvu, koji bi bio od bilo kakve koristi za preživljavanje golijat kornjaša', upozorava Luiselli u komentaru za The Conversation.

Suradnja među znanstvenicima, vladama i skupinama za očuvanje okoliša bitna je za razvoj akcijskog plana, posebno za vrstu Goliathus cacicus, prije nego što potpuno nestane s planeta.