Novi izvještaj: EU ne ispunjava ciljeve bioraznolikosti do 2030.

Novi izvještaj organizacije BirdLife Europe & Central Asia otkriva da države članice EU-a nisu na putu da ispune ciljeve EU-a za zaustavljanje degradacije ekosustava i početak njihove obnove do 2030. godine. EU je postavila ovaj cilj prije gotovo pet godina, u svojoj 'Strategiji bioraznolikosti EU-a za 2030.' - ključnom dijelu Europskog zelenog plana. 

Strategija ima za cilj postaviti bioraznolikost Europe na put oporavka i sadrži specifične akcije i obveze. I dok su postignuti značajni uspjesi poput Zakona o obnovi prirode EU-a – prvog zakona te vrste za obnovu prirode na razini cijelog kontinenta – napredak u cjelini bio je spor.

Sadašnjim tempom EU vjerojatno neće ispuniti svoje ciljeve do 2030. godine.

Izvještaj BirdLifea kritički analizira trenutnu situaciju u vezi s ciljevima bioraznolikosti Europe.

Razmatra akcije koje je EU poduzela, odgodila i područja u kojima je implementacija zastala ili se od nje potpuno odustalo. Također evaluira ulogu donositelja odluka u sporom napretku.

Procjenjujući konkretne akcije koje su institucija EU-a poduzimale od 2020. godine i uspoređujući ih s preporukama BirdLifea iz 2019. godine – izdanim tijekom razvoja Strategije – izvještaj izlaže koliko toga još treba učiniti kako bi EU ispunila svoje obveze u pogledu bioraznolikosti.

Ključni nalazi izvještaja BirdLifea: 

- Zakon o obnovi prirode postavlja obećavajući smjer, ali mora se implementirati kako bi bio uspješan. Zakon o obnovi prirode pruža bitan okvir za bioraznolikost EU-a, ciljajući obnoviti 20% kopna i mora do 2030. godine i svih ekosustava koji trebaju obnovu do 2050. godine. Međutim, njegov učinak ovisi o odgovarajućoj implementaciji i financiranju. 

- Kriza bioraznolikosti se pogoršava jer EU postiže malo napretka: Stopa gubitka bioraznolikosti nastavlja rasti, a ključni ciljevi očuvanja za staništa i vrste neće biti dosegnuti.

Bez snažnijih obveza država članica, strože provedbe i dovoljnih resursa, EU će nesumnjivo propustiti svoje ciljeve bioraznolikosti za 2030. godinu i nastaviti pogoršavati klimatsku krizu.

- Manjak financijskih sredstava ometa djelovanje za bioraznolikost: EU još uvijek nije ispunila obećanje da će godišnje izdvojiti 20 milijardi eura za bioraznolikost, a napori za očuvanje ovise o različitim, nedostatnim i često pogrešno usmjerenim sredstvima. Štetne subvencije i dalje podrivaju pozitivne učinke očuvanja i obnove. 

Nadalje, EU nije na putu da posveti 10% svog proračuna ciljevima bioraznolikosti u 2026. i 2027. godini, unatoč tome što se obvezala to učiniti u svom dugoročnom proračunu. Trenutno ne postoji mehanizam u proračunu EU-a koji bi automatski popunjavao ove praznine. 

Trenutna sredstva posvećena očuvanju prirode, koja pokrivaju samo 1% proračuna EU-a od 2021. do 2027., nedovoljna su za suočavanje s razmjerima krize. Prema studiji Europske komisije, postoji rastući financijski jaz od približno 20 milijardi eura godišnje do 2030. godine. Zadovoljavanje novih financijskih potreba bit će ključno za zatvaranje tog jaza i postizanje ciljeva EU-a u pogledu bioraznolikosti.

- Sadašnji poljoprivredni sustav zaključava EU u opasnu status quo situaciju: Poljoprivredni sustav EU-a glavni je pokretač gubitka bioraznolikosti, držeći poljoprivrednike u zamci neodrživih praksi. Iako je postignut neki napredak u promoviranju organske poljoprivrede, zaštiti oprašivača i smanjenju upotrebe pesticida, nedavne promjene politika – osobito slabljenje Zajedničke poljoprivredne politike – umanjile su te dobitke. 

- Morski ekosustavi su nedovoljno zaštićeni u ozbiljnoj mjeri: Morski ekosustavi Europe suočavaju se s ozbiljnim prijetnjama, pri čemu je manje od 1% morskih zaštićenih područja strogo zaštićeno. Neadekvatno upravljanje i nastavak neodrživih praksi podrivaju napore da se očuvaju ovi ključni morski ekosustavi.

Anouk Puymartin, BirdLife Europe: 'Bioraznolikost Europe je na rubu. Ponestaje nam vremena za zaštitu naših ekosustava, bez kojih nemamo nikakve šanse zaštititi se od sve većih prirodnih katastrofa. Dok se svijet okuplja oko hrabre obveze zaustavljanja gubitka bioraznolikosti, akcije EU-a na terenu opasno zaostaju. Rastući jaz između političkih obećanja i praktičnih akcija dodatno se pogoršava nedavnim pomacima prema deregulaciji koji prijete poništiti ključne zaštite.

Vrijeme je da Europa prijeđe s riječi na djela: da ojačamo, a ne oslabimo naše napore u zaštiti bioraznolikosti i zaštitimo našu zajedničku budućnost.'

Ivana Selanec, izvršna direktorica Udruge Biom: 'Možemo i moramo bolje, posebno zato što živimo u zemlji bogatoj prirodom koja je nužna za kvalitetu našeg života, ali i za našu ekonomiju koja ovisi o stanju prirodnih resusa.

Pozivamo hrvatske institucije i donositelje odluka da budu hrabri i odvažni u očuvanju našeg okoliša i prirode.'