U Kulturnom centru Don Frane Bulić u Vranjicu Inicijativa građana 'Mjesto koje hoće živjeti 2020.' 26. kolovoza organizirala je gledanje igranog filma 'Nulti krajolik' redatelja Bruna Pavića. Film prati živote četiri protagonista i njihovo preživljavanje među industrijskim objektima u Vranjicu i Kaštelanskom zaljevu.
Film je zainteresirao veliki broj gledatelja, mještana, mnogi od njih su nakon filma ostali bez teksta ne vjerujući u ono što su vidjeli. Pa zar je moguće da se sve ovo događa oko nas, zar mi vidimo samo onu lijepu stranu života u Vranjicu i Kaštelanskom zaljevu? Vrlo interesantna činjenica nas koči, zatvara nam oči, a svjedoci smo, nažalost, nepoštivanja implementacije načela o zaštiti mora i priobalja.
U jednom trenutku u Kulturni centar za vrijeme projekcije filma uletjela su vranjička djeca koja su se vratila s baluna, budući naraštaj nogometaša Omladinca. Po izrazima lica te dice vidjelo se da ih je film šokirao i iznenadio. Bože, kakva je njihova budućnost živjeti u takvom okruženju dugogodišnje degradacije okoliša kojoj je izvrgnut Vranjic i okolna mjesta koja kontinuirano jača ranjivost njegovih građana ugrožavajući njihovo zdravlje, sigurnost i blagostanje.
Po tko zna koji put napominjemo resornim ministarstvima i odgovornim institucijama da Inicijativa građana 'Mjesto koje hoće živjeti 2020.' nikad nije bila protivnik projekata, sadašnjih i budućih, koji će donositi boljitak i nova radna mjesta, ali uz uvjet poštivanja ekoloških zahtjeva i normi društveno odgovornog ponašanja!
Upozoravamo i dajemo rješenja onima koji bi trebali biti profesionalci u svom poslu, uostalom za to su i plaćeni. Industrijska zona Sjeverna luka, sudeći po svakodnevnom prometu, radi punim intenzitetom i neka radi, neka ljudi žive od svog rada. Ali odgovorni u tim institucijama moraju shvatiti da je krajnje vrijeme da se nešto promijeni, da se konačno počne ulagati u infrastrukturu i u zastarjelu opremu. Postoji danas mogućnost dobivanja sredstava iz Europske unije za projekte koji prvenstveno imaju onu ekološku zelenu liniju spasa kako bi se jedan od temeljnih dokumenata nacionalne ekološke politike, Strategije zaštite okoliša, konačno započela implementirati.
Inicijative i udruge pozivaju na ujedinjenje svih subjekata i sudionika u pomorskoj i okolišnoj djelatnosti u cilju postizanja sinergije u očuvanju naslijeđa i odgovornosti za more i okoliš. Kroz konkretna svjedočanstva, promišljanja stručnjaka i pozicioniranje međunarodnih organizacija i institucija, otvaraju se mogućnosti za odgovorno i zeleno poslovanje u zaštiti okoliša te se definiraju ciljevi za očuvanje prirodnih i gospodarskih bogatstava i osiguranje zelene budućnosti u okvirima Europskog zelenog sporazuma.
Stalnim praćenjem svjetskih dostignuća na polju zaštite i spašavanja, davanjem najsuvremenijih rješenja, upornim zalaganjem moramo zaštiti naše more i okoliš od svih sektora koji na njega djeluju kako bi osigurali Hrvatskoj dugoročnu izglednu budućnost.