Aljoša Pleić, direktor firme Acciona Energije za Hrvatsku, koji godinama radi na razvoju projekata vezanih uz obnovljive izvore energije, otkrio nam je što sve možemo očekivati u narednom periodu. Ta su pitanja još važnija kada znamo da je električna energija sve skuplja.
Ako možete ukratko predstaviti koje projekte je Vaša firma planirala provesti?
- Vjetroelektrane Jelinak 30 megavati u Segetu Gornjem, iznad Trogira, koja je izgrađena prije 10 godina. Razvijamo mnoge projekte, a za dodatne dvije vjetroelektrane, Opor i Boraju, također u našoj županiji smo ishodovali sve potrebne dozvole i rješenja te smo upravo u postupku planiranja gradnje te odabira izvođača i dobavljača opreme. Očekujemo početak radova već krajem ove godine, a završetak najkasnije tijekom 2024. Te dvije elektrane, ukupne snage 72 megavati, sa 16 vjetroagregata ukupne su vrijednosti više od 800 milijuna kuna. Od čega je u razvoj, dozvole, naknade do sada investirano više desetaka milijuna kuna i preko 10 godina. Uz te projekte, trenutačno smo u fazi ishođenja dozvola za najveću solarnu elektranu u Hrvatskoj i široj regiji, Promina, snage 150 megavati u Šibensko-kninskoj županiji, vrijednosti također oko 750 milijuna kuna, a čiji se početak gradnje očekuje u 2023. godini. Razvijamo još neke projekte, no oni su u ranoj fazi razvoja, te ćemo više detalja imati kroz godinu dana.
Gdje je zapelo?
- Možda je ružno reći 'zapelo', jer projekt ima neki svoj vijek razvoja koji se ne može uvijek ubrzati. U Hrvatskoj je problem u razvoju i realizaciji projekata uzrokovala sama država koja se vlastitih odredbi i zakona nije pridržavala od 2013. pa sve do prije par godina i sadašnjeg ustroja nadležnog ministarstva. Uspjeli su promijeniti trendove i stvoriti zakonodavni okvir koji ipak u narednom razdoblju, poglavito do 2030. godine, omogućava stabilan razvoj i izgradnju mnogih projekata obnovljivih izvora energije širom Hrvatske, tamo gdje najviše ima pojedinog prirodnog potencijala. Uz pandemiju i probleme kojima trenutačno svjedočimo u EU oko cijena energenata, tranzicija i realizacija tih projekata mora dobiti prioritet, jer jedino tako ćemo dugoročno utjecati na stabilnost opskrbe, a posljedično i cijene energije.
Svjedoci smo poskupljenja električne energije, koliko smo mogli brže i bolje reagirati s alternativnim izvorima?
- Dijelom sam prethodno odgovorio, no nazivnik je uvijek isti, politička volja je ključ. Ona se sada mora preliti i na ostale sudionike u procesu, poput ministarstva nadležnih za gradnju i prostorno planiranje, operatora sustava prijenosa i distribucije, regulatora i da ne nabrajam dalje. Interes ogroman od strane investitora postoji, projekti se razvijaju, a nedavno je objavljeno kako je u nadležno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pristiglo više od 200 zahtjeva s ukupnom snagom većom od 2000 megavati projekata koji žele dobiti energetsko odobrenje kako bi mogli dovršiti razvoj svojih projekata i realizirati ih. Tu se pretežito radi o sunčanim elektranama. Novi slični natječaji nas, prema zakonskim odredbama, očekuju već u drugoj polovini ove godine.
Što je budućnost? Solari ili vjetroelektrane?
- Budućnost su obnovljivi izvori energije, među kojima vjetar i solar imaju dominantnu ulogu jer su prisutni svugdje. Ostali izvori se moraju maksimalno koristiti tamo gdje ih imamo, poput geotermala i biomase, gdje oni mogu odigrati ključnu ulogu u tranziciji i učinkovitijem korištenju energenata i u proizvodnji električne, ali i toplinske energije, s čim bi se dodatno smanjio udio fosilnih goriva u tim sredinama.
Splitsko-dalmatinska županija je u izradi akcijskog plana koje bi trebalo iznjedriti sustavno gospodarenje energijom. Kasnimo li s tim?
- Kasnimo sigurno, no ako je to pri kraju, to svakako pozdravljam. Vjerujem kako će u javnoj raspravi imati sluha i prihvatiti realne komentare i prijedlog od nas koji smo na dnevnoj bazi uključeni u razvoje projekata na terenu, poznajemo problematiku koja se ne vidi iz županijskog ureda ili nekog drugog javno pravnog tijela.
U Splitu je relativno nedavno održana zanimljiva tribina sa studentima o zelenoj energiji. Ako biste mogli slikovito prikazati što znači prelaz iz potrošačke u cirkularnu ekonomiju? Kako bi tada budućnost izgledala i je li ostvariva?
- Mišljenja sam kako smo u to već krenuli, lokalno i globalno, no to se neće dogoditi preko noći. Vrijeme potrošačkog mentaliteta prolazi i tome upravo svjedočimo. Jeftino i dostupno, a ujedno i potrošno, su karakteristike posljedica globalizacije zadnjih 50-ak godina pogotovo, a sada uslijed pandemije, koja je uzrokovala i značajne poremećaje u dobavnim lancima, u proizvodnji, a radi neizvjesne budućnosti i smanjene potrošnje globalno, pojam održivosti i cirkularne ekonomije dolazi još više do izražaja. Tu se ne možemo i ne smijemo oslanjati samo na pojedinca kao pokretača, to mora biti posljedica. Svi mi gledamo određene benefite i interese kada nešto kupujemo, popravljamo ili bacamo, ako za takve stvari imate i određene poticaje, bilo kroz poreze i davanja, ili smanjenje troškova, to je dobrom dijelu populacije dostatan zamašnjak da počnu drugačije, cirkularno razmišljati, a danas svjedočimo, između ostalog i na ovoj konferenciji, kako su mlade generacije, studenti poglavito, već svjesni kako se njihova bliska budućnost mijenja brže nego su očekivali ili mogli pretpostaviti, te je njima budućnost prirode i okoliša značajnija nego starijim generacijama. Oni će predvoditi tranziciju iz potrošačke u cirkularnu ekonomiju na dobrobit svih, a naša je dužnost ukazati im na mogućnosti i stvoriti preduvjete. Tu smo svi složni. Takva budućnost je održiva, zelena i učinkovita.