ROK JE 2028. Kondenzacijski bojleri se uskoro više neće ugrađivati

Ako Europska unija želi da njezin plan o zamjeni ruskih energenta onima iz drugih dobavnih pravaca obnovljivih izvora energije uspije države članice će za to morati dobiti podršku svojih građana, a to podrazumijeva da im se objasni koliko će provođenje plana REPowerEU koštati, upozorio je na to ekonomski analitičar Željko Lovrinčević na panelu kojeg je organiziralo predstavništvo Europske komisije u Zagrebu i na kojem se razgovaralo o perspektivama Europe i Hrvatske uz uvjete provođenja tog plana, piše Novi list.

Da je važno dobiti podršku građana kad je u pitanju odluka da se ubrzaju planovi o napuštanje fosilnih goriva ali i uvoz iz Rusije složili su se i ostali panelisti.

Koliko uopće građani znaju o tome što te novosti donose u njihove živote i koliki će to financijski doprinos od njih tražiti zapitao se Lovrinčević i sam odgovorio na to pitanje procjenjujući da vjerojatno malo broj građana, koji se trenutno bore s troškom zamjene starih plinskih bojlera novim, kondenzacijskim zna da će za koju godinu i ti biti zastarjeli i da u EU postoji plan njihovog napuštanja.

- Građanima bi trebalo objasniti da ti planovi znače da od 2028. neće moći ugrađivati ni kondenzacijske bojlere, da će morati ugrađivati dizalice topline. To doista znači napuštanje fosilnog grijanja i to donosi koristi okolišu, ali građani moraju znati da to znači i ulaganje od 50 ili 60 tisuća kuna za stan od primjerice 65 kvadrata.

Netko i ljudima koji sada ugrađuju kondenzacijske bojlere nakon potresa u Zagrebu treba reći da oni izlaze iz upotrebe 2028. godine i da će oni koji će ih nakon toga koristiti plaćati velike penale i da će im to plin kao energent za grijanje učiniti još skupljim - upozorava Lovrinčević.

Energetske politike u EU od devedesetih godina prošlog stoljeća, kaže Lovrinčević, samo su projekcije njemačke industrijske proizvodnje, pa je tako iz te države krenula strategija napuštanja nuklearne energije i okretanje plinu, a nakon toga je intenzivnije krenulo promicanje obnovljivih izvora, jer je njemačka industrija ta koja je proizvodila postrojenja za energiju vjetra, biomase, pa i sunca.

- Oni su pokrenuli proizvodnju kondenzacijskih plinskih bojlera pa su svi morali prijeći na njih, sada su pak prvi u proizvodnju dizalice topline, pa napuštamo kondenzacijske bojlere i prelazimo na toplinske dizalice, sve to poskupljuje energente građanima i gospodarstvu Europske unije koje neće biti zatvoreni sustav i kad napusti ruske energente i prijeđe na obnovljive izvore. I dalje će na globalno tržištu konkurirati onim gospodarstvima koja će ostati na jeftinijoj energiji. i o tim posljedicama građanima netko mora govoriti ako želi da plan uspije i da se provede - kazao je Lovrinčević.

Da Hrvatska u europskom energetskom zaokretu ne smije ostati po strani, odnosno da ne smije biti 'protočni bojler' za tehnologije iz drugih država, govorio je i Božidar Poldrugač, član uprave Končara.

- Ovo je prilika za mnoge u hrvatskoj ekonomiji, ali moramo se ozbiljno pripremiti, da se ne dogodi da Hrvatska kao mala ekonomija u provođenju ovog velikog projekta ne postane protočni bojler za industrije drugih zemlja. Moramo se potruditi da u tim velikim promjenama koje se najavljuju bude što više naše tehnologije - kazao je Poldrugač.

Državni tajnik za energetiku u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Maletić vjeruje da je ovo velika prilika za Hrvatsku, jer ona znači povećanje kapaciteta LNG terminala, ali ističe da se kapaciteti Plinacroa mogu u 24 mjeseca povećati dvostruku pa da se kroz sustav te tvrtke plinom opskrbljuju Slovenija, Ustarija i Mađarska. Sprema se Hrvatska, kaže on, i na dominaciju električne energije u budućnosti jer je plan uložiti tri milijarde kuna iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u obnovu mreže, a vjeruje da problema neće biti u postizanju ciljanih udjela u energiji iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije.

Najveći bi problem, priznaje Maletić, moglo biti zgradarstvo, odnosno postizanje energetske učinkovitosti i štednje kad je u pitanju potrošnja energije u zgradama s obzirom na to da posebice kod grijanja i hlađenja u tom dijelu troši velika količina energije, a da se značajan dio i izgubi.

Ana-Maria Boromisa, voditeljica Odjela za međunarodne gospodarske i političke odnose na Institut za razvoj i međunarodne odnose istaknula je da provođenje plana REPowerEU EU doista može promijeniti stvari na bolje i pokrenuti Europu da doista prijeđe na proizvodnju energije koja će biti manje štetna za klimu.

- Kako je pandemija pokrenula ubrzano digitalizaciju, vjerujem i da agresija na Ukrajinu može pokrenuti promjene kad je energetika u pitanju - kazala je Boromisa. Dodala je da nije dobro stalno tražiti izlike u tome da Hrvatska nema dovoljno novca, jer i primjere korištenja novca iz europskog fonda solidarnosti pokazuje da i kad novca ima stvari se sporo događaju.