Strahuje se od velike katastrofe

Veliki bijeg. Veliki problem. Ne samo za jednu tvrtku, vlast ili državu, već i daleko šire. Sve što utječe na jedan aspekt ekosustava, zauzvrat će utjecati na druge, a stručnjaci nerijetko upozoravaju da iako se neki postupci mogu činiti malima, njihovi učinci mogu biti veliki.

Kao u slučaju s kojim se ovih dana suočava sjever Europe, naime, tisuće lososa pobjegle su iz uzgojnih kaveza u sjevernoj Norveškoj pa vlasti sada strahuju od moguće ekološke katastrofe. Najveći svjetski proizvođač uzgojenog lososa, tvrtka Mowi, stoga je ponudila nagradu svima koji ih ulove, javlja Dnevnik.hr.

Iz kaveza u uzgajalištu u blizini Tromsa na sjeverozapadu Norveške pobjeglo je čak 27.000 lososa, što je nešto više od četvrtine ukupnog broja od 105.000 lososa, a Mowi sada nudi nagradu od 43 eura po ulovljenom lososu, piše Guardian.

Norveška uprava za ribarstvo priopćila je da je tvrtka Mowi nestanak lososa prijavila u nedjelju 9. veljače nakon što je otkriveno oštećenje vanjskog prstena ograde kaveza u objektu Storvika V u općini Dyrøy. Prosječna težina odbjeglog lososa je oko 5,5 kilograma.

S obzirom na to da je uzgajivačima dopušteno hvatanje odbjegle ribe isključivo u krugu od 500 metara oko uzgojnog kaveza, odmah se pretpostavilo kako je riječ o velikom bijegu. Mowiu je stoga naređeno da hvata losose izvan navedene udaljenosti, a incident će se pratiti prema uobičajenim procedurama, navode u Upravi.

Norveške vlasti u ponedjeljak su izvršile inspekciju objekta i izdale nalog da se prošire napori tvrtke da uhvati odbjegle losose. Iz Mowija su poručili da je riječ o ozbiljnoj i vrlo žalosnoj situaciji te da se lososi koje su ulovili registrirani ribari mogu odnijeti u specijalizirane centre u regiji i to u zamjenu za nagradu od 500 norveških kruna.

Veliki ekološki problem

Odbjegli uzgojeni lososi predstavljaju veliki ekološki problem jer ugrožavaju divlje losose smanjujući njihovu genetsku raznolikost, povećavajući zarazu morskim ušima i intenzivirajući konkurenciju za mriješćenje.

Dvije vrste lako je razlikovati jer im peraje nisu istog oblika. U Norveškoj, koja izvozi 1,2 milijuna tona uzgojenog lososa godišnje, problem je takvih razmjera da je prošlog ljeta broj divljih lososa pao na povijesno najnižu razinu, što je rezultiralo zatvaranjem 33 rijeke za lov na lososa. Ovog ljeta predloženo je zatvaranje 42 norveške rijeke i tri fjorda.

'27 .odbjeglih uzgojenih lososa predstavlja katastrofu za divlje losose. Znanost je dokazala da križanje divljih i uzgojenih lososa daje potomstvo koje dugoročno ima nisku stopu preživljavanja u divljini', upozorio je glasnogovornik nevladine organizacije Norveške rijeke lososa Pål Mugaas.

Norveški znanstveni savjetodavni odbor za atlantskog lososa odbjegle uzgojene losose klasificirao je kao jednu od glavnih prijetnji divljem lososu. Vjeruje se da dvije trećine divljeg atlantskog lososa u Norveškoj ima genetske smetnje povezane s odbjeglim uzgojenim lososima.

Unatoč priznanju da se divlji sjevernoatlantski losos nalazi pred egzistencijalnom prijetnjom, norveški ministar okoliša Andreas Bjelland Eriksen odbacio je prošlog mjeseca zabranu otvorenog uzgoja na moru i mjesto toga najavio da planira tražiti prihvatljivu razinu onečišćenja za populaciju divljeg lososa.

I Hrvatska ima problema sa 'svojim' bjeguncima

Problema s lososima bjeguncima ima i Hrvatska, naime, prije mjesec dana iz uzgojnih kaveza u Podvelebitskom kanalu pobjegli su atlantski lososi. Uočeni su na području od otoka Unija i istočne obale Istre na sjeveru do Privlake na jugu. Njihov boravak u Jadranu može izazvati niz problema budući da se radi o neautohtonoj vrsti, upozorio je Institut za oceanografiju i ribarstvo.

'Svaka uzgojna vrsta u akvakulturi, osobito ako nije autohtona, nosi potencijalne ekološke, a posljedično i ekonomske rizike ako gledamo šire od samih poduzetničkih ambicija. Stoga je ključno uspostaviti i pridržavati se niza zakonskih mjera kako bi se smanjila mogućnost da gospodarski zanimljive vrste postanu invazivne ili prijenosnici patogena', upozorili su s Instituta i dodali da oni nisu podržavali unos lososa u hrvatske vode, a kada je isti formalno odobren ukazali su na potrebu praćenja stanja okoliša oko uzgajališta lososa s naglaskom na bijeg uzgojnih jedinki, njihovu zastupljenost i prostornu rasprostranjenost.