ŠUMSKO BLAGO Marjanska Gospica

Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije nositelj je projekta Čuvari baštine kojem je cilj razvijanje inovativnosti, kreativnosti, kritičkog mišljenja, informacijske i digitalne pismenosti te sposobnosti za istraživački i suradnički planiranjem, provedbom i prezentacijom projekta u području baštine. CI SDŽ je u rujnu 2020. godine objavio Javni poziv na prijavu za sudjelovanje u projektu škola s područja Splitsko-dalmatinske županije.

Nastavnici splitske Zdravstvene škole odlučili su sudjelovati sa projektom pod nazivom 'Šumsko blago' kojim su željeli probuditi u svojim učenicima znatiželju, navesti ih da samostalno  istražuju i uče o lokalnoj baštini i sve to na zabavan i poticajan način te tako budu aktivni sudionici u očuvanju  naše zajedničke kulturne baštine.

'Šumsko blago' se uklopilo kao neraskidiv dio mozaika  u  zadanu temu 'Skrivena blaga mista moga', a  koja se odnosi se na nepokretnu materijalnu baštinu lokalnog kraja.

Priča je sasvim jednostavna – učenici trebaju pronaći skrivena blaga svojeg grada.

Tako su izabrali za zadatak da otkriju što sve skriva Marjanska šuma, da pronađu davno zaboravljene i malo poznate legende i priče vezane uz Marjan pored kojih šetači često prolaze, a da nisu ni svjesni kakva se blaga u njima kriju.

Blago koje nam skriva Marjan je zapravo jedna stara crkvica iz 14. stoljeća koja nosi naziv Gospa od sedam žalosti.

Na prvi pogled izgleda kao još jedna u nizu skromnih crkvica koje možemo pronaći na tom dijelu Marjana. Okoliš i pogled izdaleka na žute trusne zidove nisu baš nešto što bi privuklo pažnju. Ali primičući se bliže, otkrili su da su ljudi nekada provodili puno više vremena u njenoj blizini. Danas napuštena, nekada je bila mjestom susreta brojnih Splićana. 

Naime, na njoj se nalaze rukom ispisani zavjeti vjernika koji su se uzdali u Gospinu pomoć. Zanimljiva činjenica je da su sve poruke ispisane olovkom i da se zajedno s cijelom crkvicom bore protiv svih vremenskih neprilika.

Neke poruke su bile i na engleskom jeziku, što također kazuje da je ovo zaboravljeno blago nekada bilo jako poznato. 

Tužno stanje crkvice i želja za vraćanjem barem dijela nekakvog starog sjaja inspirirali su ih za daljnje planiranje projekta.

Kratkim filmom Marjanska Gospica učenici su željeli prikazati skrivene ljepote Marjana te neke od običaja starih Splićana. U filmu glume Ante, Ivana, Marta i zlatna retriverica Rozy. Scenarij je autorsko djelo Ivane, Marte i Matee uz mentorsku podršku nastavnice Gorane.

Uz  ovaj kratki film još je mnogo detalja koje će biti objavljeni na web-stranici posvećenoj ovom šumskom blagu, a čiji su autori, uz mentorstvo nastavnice Mirjane G.B. mladi web dizajneri Franko, Mislava  i Marin. Na stranici se može naučiti više o Marjanu, povijesti crkvice Gospe od Sedam Žalosti, njenom vanjskom i unutarnjem izgledu, ali i o svim aktivnostima koje su bile uključene u projekt. 

Brošuru, plakate, straničnike i suvenire moći će se pronaći u suvenirnici Javne ustanove za upravljanje Park - šumom Marjan, u Centru za posjetitelje, na Trumbićevoj obali 18, podno marjanskih skala.

Posebno iznenađenje je  suvenir koji će biti trajna poveznica s Gospicom, kako Splićani nazivaju ovu crkvicu koja je mnogima pružila utjehu i nadu.

Nakon što se pokrenula ideja o Gospinom melemu farmaceutski dio tima zajedno s učenicima dao se u potragu za povoljnom recepturom s autohtonim biljkama koje se mogu naći na području oko crkvice. Naime, na osunčanim južnim Marjanskim padinama tradicijski se obrađuju mala polja na kojima rastu razne ljekovite biljke pa i ove upotrijebljene za izradu ovog melema.

Ideja vodilja je bila napraviti jednostavan i učinkovit pripravak koji se lako čuva, a izrađen je od potpuno prirodnih sastojaka poštujući tradiciju i farmaceutsku ispravnost.

S obzirom na naziv crkvice, logičan izbor bila je gospina trava (Hypericum perforatum) koja je u hrvatskom  poznata i pod nazivom zvončac, (vjeruje se da je marjanski predio Zvončac po njoj i dobio ime), vrlo ljekovita biljka koja ima više djelovanja: od  zacjeljivanja kožnih oštećenja pri vanjskoj primjeni do antidepresivnog djelovanja kod unutarnje primjene. Crveni uljni macerat gospine trave redovit je sastojak svake pučke kućne ljekarne u Dalmaciji. 

U melemu se osim gospinog ulja nalaze ulja nevena i badema, pčelinji vosak i  eterična ulja lavande i citrusa. U izradi ovog melema sudjelovale su učenice Mislava, Paula, Antonija i Petra s nastavnicama Dijanom i Sanjom.

Osim samog upoznavanja nepoznatih ljepota baštine, ovaj projekt je bio prekrasno iskustvo za sve sudionike, jer je pokazao da se zajedničkim radom, razmjenom ideja i uloga mogu stvoriti vrlo lijepa djela.

 U su sudjelovali:

⦁ Učenici iz različitih razreda i smjerova Zdravstvene škole u Split

5.b – Duje Peričić, Ema Radić;

4. f - Franko Cvrlje, Matea Ribičić, Ivana Ujević, Marta Vukas;

4. g - Martin Perković, Ante Vladušić;

3.f - Mislava Guberac;

2. f - Antonia Beroš, Paula Marić, Petra Opačak; 

1. b - Marija Petrušić;

1. g - Marin Horvat;

⦁ Nastavnici Zdravstvene škole u Splitu 

Zrinka Baburica Smoljanović, Tomislav Buljubašić, Dijana Jurić, Mirjana Kamber, Domagoja Pavić, Nediljka Petrovski, Anđela Podrug, Sanja Roje, Gorana Rosandić, Ines Roso Perić, Jelena Šilić, te Mirjana Gaćina Bilin (voditeljica projekta Šumsko blago).

Pri realizaciji projekta pripomogli su i brojni vanjski suradnici

⦁ Gospodin Roko Delić, Predsjednik bratovštine sv. Križa, koji je predstavio je kulturna blaga bratovštine, statut, vrijedne knjige i barjak, te   pričao o tradiciji Splićana prilikom održavanja pobožnosti Križnog puta kroz Varoš do marjanskih crkvica, o povijesti i važnosti bratovština i njihovoj društvenoj ulozi. 

⦁ Župnik sv. Frane, fra Josip, je ukazao povjerenje i posudio ključeve crkvice za potrebe snimanja

⦁ Voditeljica Službe promocije i edukacije Antonela Čmrlec iz JU za upravljanje Park - šumom Marjan je pripomogla donirajući  novine o povijesti Marjana Marjansku poštu: Dan Marjana 2015 – s probranim člancima iz razdoblja od preko 130 godina splitskih novina kao i kopije skeniranih članaka iz starih splitskih novina.

⦁ Ravnatelj Arheološkog muzeja Ante Jurčević i voditelj knjižnice Arheološkog muzeja Arsen Duplančić, koji su pružili  zanimljive informacije, te ideju za straničnik (kao suvenir) i dvije knjige o starome Splitu na posudbu, a dogovorena je i buduća suradnja s muzejskim pedagogom. 

⦁ Nekadašnja  učenica škole, a sada apsolventica Umjetničke akademije, glumica Ana Uršula Najev  je svojim glumačkim savjetima nadahnuto pomogla mladim glumcima.

⦁ Snimatelj Matko Petrić koji je vještim vođenjem snimanja filma pridonio kvaliteti ovog projekta.

Možda ovaj projekt bude uspješan i u još jednoj misiji, a to je poticanje sanacije i obnove  ovog marjanskog blaga i važnog dijela naše lokalne kulture.

Fotogaleriju možete pogledati OVDJE.