UPOZORENJE STRUKE 'Hrvatska kasni u prilagodbi klimatskim promjenama'

Dijelove Hrvatske pogodilo je snažno nevrjeme, upaljen je crveni meteoalarm u nekoliko regija. Koji su uzroci ovakvih ekstremnih pojava i kako klimatske promjene oblikuju našu sadašnjost, ali i budućnost?  O glavnim razlozima da se baš ova promjena vremena razvila nad našim dijelom, govorili su za HRT Izidor Pelajić, voditelj Odjela za upozorenja na opasne vremenske pojave DHMZ-a, i prof. dr. sc. Branko Grisogono, atmosferski fizičar.

Promjena vremena došla je brzo i snažno.

'Imali smo dolazak hladnog zraka koji je zapravo povezan s jednim plitkim centrom niskog tlaka. Fronta se spušta sa sjevera. Ona nosi hladnoću po visini. U prizemnom sloju imali smo nekoliko dana južine, oko dva dana izraženog južnog strujanja koje je bilo punjeno dosta suhim, ali vrlo toplim zrakom, zagrijavanje podloge. Imamo vrlo toplo more. Temperatura mora u Jadranu, sada površinska, iznosi 25 stupnjeva', kazao je Pelajić.

Pelajić je objasnio da se stvorila zaliha vlage ne samo u Jadranu, već i u našem dijelu Sredozemlja te da je ta vlaga u kombinaciji s hladnim zrakom - koji je drugi potreban sastojak za razvoj izraženijih oluja - omogućila nastanak takvih vremenskih pojava. Dodao je da su se ti uvjeti susreli na istom mjestu upravo u vrijeme kada se ciklona premještala preko naših prostora tijekom jučerašnjeg i današnjeg dana. To je omogućilo da lokalno budu uvjeti koji stvaraju obilne kiše u kratkom vremenu.

Ovakvi vremenski uvjeti i vremenski događaji posljednjih godina postali su sve učestaliji.

'Ne može se nijedan događaj pripisati bez ozbiljne studije klimatskim promjenama. Jer smo imali i prije nagli prekid ljeta. To se zna dogoditi vrlo žestoko. Međutim, taj prekid ljeta se sad pomaknuo od 15. ili 20. kolovoza na kraj kolovoza', rekao je Grisogono.

Imali smo i prije bujične poplave. Čini se, međutim, da gotovo svako ljeto u zadnjih nekoliko godina tome svjedočimo.

'Ima sve više energije u klimatskom sustavu. Atmosfera je sve toplija. Širi se toplina sve više prema polovima, znači prema Arktiku. A sada i po najnovijim spoznajama i na Antarktiku. Znači, ukupni klimatski sustav jako se zagrijava. Biljke, životinje - oni to puno bolje pokazuju nego mi', dodao je Grisogono.

Pelajić smatra da su zato klimatske analize jako važne. Treba ih, prema njegovim riječima, napraviti na dugim nizovima kvalitetnih podataka kako bi se nešto moglo zaključiti za bilo koju regiju i za bilo koji element o kojem se govori, pa tako i za oluje. 

'Vidimo da su oluje jače. Izraženije su', naveo je. 

Subjektivno se zanemaruje to što su ljeta vruća, a zime hladne. Tvrde kako je zabrinjavajuće da se Hrvatska ne prilagođava tome.

'Hrvatska se treba bolje prilagođavati tome. To je broj jedan. Vlada tu ne čini dovoljno. Srećom, ima dobrih primjera - na primjer, Ministarstvo za okoliš i za tranziciju i tako dalje, ali imamo i slabe primjere. Ministarstvo poljoprivrede, a da ne spominjem ministarstvo znanosti... Hrvatska treba puno više uložiti', smatra Grisogono.

Kazao je kako je Državni hidrometeorološki zavod solidan, ali nije dovoljan za ove izazove.