VSB O DANIMA SUNCA 'Pojednostavljivanje administracije ključno je za solarni boom u Hrvatskoj'

Značajan interes proteklog je tjedna izazvalo drugo izdanje dvodnevne međunarodne konferencije Dani Sunca, koje se održalo u Bolu na Braču. Okupilo je 400-tinjak sudionika, različitih dionika iz područja obnovljivih izvora energije, uključujući industriju, stručnjake, predstavnike državne uprave te akademsku zajednicu, a među njima i predstavnike tvrtke VSB Obnovljiva Energija Hrvatska, koja, uz podršku matičnog društva VSB Holding GmbH i brojnih iskusnih kolega, provodi sve aktivnosti u razvoju projekata vjetroelektrana i solarnih elektrana u Hrvatskoj.

Cilj je konferencije bio promovirati razvoj i korištenje solarnih izvora energije u Hrvatskoj te raspraviti o ključnim pitanjima, izazovima i mogućnostima u tom sektoru. Osim toga, kako nam je pojasnila Vjeka Ercegovac, projekt manager u VSB-u, imala je za cilj podići svijest o važnosti solarnih izvora energije u postizanju energetske neovisnosti, smanjenju emisija stakleničkih plinova i prelasku na održivu energetsku budućnost. 

'Kao platforma za povezivanje stručnjaka i dionika u području solarnog razvoja potakla je suradnju i generiranje inovativnih ideja za što širu primjenu solarne energije u Hrvatskoj', istaknula je Ercegovac po završetku konferencije. 

Aktivni sudionici - predavači i panelisti, njih više od 60 - redom su istaknuta imena. Maju Zelić, koja također radi kao projekt manager u VSB-u, pitali smo čija su im izlaganja privukla najviše pažnje.

'Na ovakvim događanjima okupe se zaista svi - predstavnici javnog sektora i politika, znanstvenici, investitori, malo poduzetništvo - i svi daju svoj maksimum kako bi se sumirale informacije te pridonijelo rješenjima i ubrzanju energetske tranzicije i održivosti. Konferencija je obilovala paralelnim panelima na više tema, stoga je teško subjektivizirati i izdvojiti pojedino izlaganje, ali recimo da su izlaganja predstavnika politika kao krojača zakona pokazala kako energetski sektor zaslužuje pažnju i da se radi o zajedničkom razvoju cijele zemlje, a ne pojedinih interesa. Nadam se da će poruke s konferencije doći i do predstavnika jedinica lokalnih samouprava kao nositelja lokalnog razvoja (prostornih planova), vjerujem da bi se pronašla rješenja na sve eventualne nedoumice i uvažavanja različitih potencijala i potreba lokalnog područja', uzvratila je Zelić. 

Kada su posrijedi zakonodavni okviri, svakako valja istaknuti da su proteklih godina uočeni pozitivni pomaci. Primjerice, Ivo Milatić, izaslanik predsjednika Vlade RH, ukazao je na Danima sunca na znatno izmijenjenu sliku po pitanju obnovljivih izvora. Ustvrdio je da je 'kaos' posložen s dvama zakonima - o tržištu električne energije te o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. Isto tako, Tonči Glavinić, savjetnik ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, najavio je kako će novi prijedlog Zakona o prostornom uređenju uvesti mnogo jednostavniju proceduru za izdavanje dozvola za solarne elektrane što bi svakako moglo potaknuti njihov snažniji rast. Međutim prostora je za daljnji napredak u ostvarivanju ambicioznih energetskih ciljeva napretek.

Vjeka Ercegovac smatra kako generalno postoji sve veća svijest o potrebi za prijelazom na obnovljive izvore energije kao načinu smanjenja emisija stakleničkih plinova i očuvanja okoliša. No stava je kako se ključna prekretnica u razmišljanju dogodila s rastom cijena električne energije. 

'Kada cijene tradicionalnih izvora energije poput fosilnih goriva rastu, solarna energija postaje sve privlačnija opcija. Poduzetnici i građani prepoznali su je kao ekonomski isplativiju i održiviju opciju koja pruža energetsku neovisnost i stabilnost. To potiče veće ulaganje u solarne projekte i širenje svijesti o prednostima obnovljivih izvora energije.

Ključni je zaključak konferencije Dani sunca na Braču svestranost korištenja solarne energije. Hrvatska ima rijetku priliku iskoristi sve svoje mogućnosti. Visoko sunčevo zračenje s pojednostavljenim administrativnim postupcima ključni su pokretači budućih ulaganja u solarne projekte. Integracija solarne energije i poljoprivrede omogućuje širu upotrebu solarne energije, a s ulaganjem na mjestu potrošnje pokazuje se kako svatko može biti igrač na tržištu zelene energije.

Slučajevi kao što je energetska kriza proizašla iz nedavnih događanja poput rata u Ukrajini mogu služiti kao podsjetnik na važnost diversifikacije energetskih izvora i smanjenja ovisnosti o uvozu fosilnih goriva. Krize ovog tipa mogu potaknuti osvještavanje šire javnosti o potrebi za alternativnim izvorima energije poput solarnih. Osim toga, takvi događaji mogu utjecati i na ubrzanije djelovanje na polju ulaganja u solarnu energiju s obzirom na to da postaje sve jasnije da su obnovljivi izvori energije ključni za energetsku sigurnost i stabilnost', obrazložila je Ercegovac. 

Uzmemo li u obzir navedeno, odnosno itekako značajan potencijal u obnovljivim izvorima, doima se poraznim podatak iznesen na konferenciji da Hrvatska uvozi više od 50 posto energije. Upitali smo je koje su glavne prepreke za iskorištavanje tog potencijala u potpunosti kao i kako ubrzati razvoj solarnih projekata sukladno postavljenim europskim ciljevima. 

'Sve države članice - pa tako i Hrvatska - obvezale su se na ambiciozne ciljeve u povećanju udjela obnovljivih izvora energije. Hrvatska ima izvrstan preduvjet za njihovo ostvarenje - uz velik prirodni potencijal, tu je i iskustvo iz dosadašnjeg razvoja obnovljivih izvora energije. Sada je ključno osigurati jasne i poticajne zakone i propise koji podržavaju razvoj solarnih projekata. To uključuje pojednostavljivanje postupaka izdavanja dozvola kako bi se oni mogli realizirati u zakonom propisanom roku bez gubljenja u administrativnim procedurama. Osiguranje stabilnosti i predvidljivosti uvjeta poslovanja kroz stabilan i brzo provediv zakonodavni okvir, dakle, sve je što je potrebno da bi Hrvatska doživjela pravi solarni boom', odgovorila je. 

Maja Zelić referirala se na primjere dobre prakse u Hrvatskoj u poticanju energetske tranzicije, pri čemu je nabrojala iskorištavanje potencijala vjetrovitih krških i zagorskih područja, iskorištavanje potencijala sunca kojim obiluje, prelazak na električna vozila, bicikle i javni prijevoz, poticanje poljoprivrede kroz agrosunčane elektrane, razvrstavanje i iskorištavanje energije iz otpada... No podcrtala je kako je potrebno prionuti realizaciji, a to znači ubrzanje rješavanja dozvola.

'Energetska tranzicija rješenje je za razvoj naše zemlje, omogućavanje energetske neovisnosti i generiranje prihoda za samoodrživost jedinica lokalne samouprave, a to znače sredstva za ulaganje u socijalni, zdravstveni, odgojni, pravosudni i ostale javne sektore. To znači rast plaća, standarda i ukupnog kvalitetnijeg življenja u ovoj najlipšoj zemlji na svitu', naznačila je.

Održiva financijska konstrukcija, pored pravne sigurnosti i pojednostavljenih administrativnih procesa, također je neizostavan element uspješne realizacije solarnih projekata. Što je pak preduvjet većeg angažmana kapitala?

'U principu samo primjena zakona (ZOTEE, ZPP) i donošenje što hitnijih uredbi za provedbu istih, jer čemu zakon bez uredbe i nemogućnosti provođenja? Investitori su spremni, Europska unija već je napravila ogromne iskorake u energetskoj tranziciji, Hrvatska je spremna, samo treba prionuti realizaciji. Ulaganje u energetski sektor dugoročno je održiva investicija, a to potvrđuju stanovnici naše zemlje koji su mahom već investirali u energetski neovisna i održiva kućanstva (kućne solarne elektrane), automobile i sl.', smatra Maja Zelić. 

Agrosunčane elektrane također su se tematski provukle kroz Dane sunca. Zelić je napomenula kako je njihov potencijal također velik, baš kao i zanimanje poljoprivrednika za njih te energetskih tvrtki kao partnera koji imaju znanje i mogućnost razvoja energetskih projekta.

'Agrosolari su agrotehnička mjera kojoj je prvi i jedini cilj očuvanje i razvoj poljoprivrede, a ne energetike. Na prezentacijama znanstvenika vidjeli smo da će osjenčavanje trajnih nasada pomoći razvoju biljki usred jakog sunca i očuvanju tla kod suša, a proizvodnja energije iz sunčanih kolektora čini dodatnu vrijednost u ukupnom sinergijskom učinku na poljoprivredno tlo. Prema planiranom novom zakonu o prostornom planiranju, agrosunčane elektrane mogle bi se razvijati na obradivim poljoprivrednim zemljištima upisanim u ARKOD', navela je. 

Naše sugovornice potvrdile su da je dvodnevni event na Braču iznjedrio nove ideje. Vjeka Ercegovac izdvojila je upravo spomenuti potencijal agrosunčanih elektrana, tj. solarnih projekata koji se kombiniraju s poljoprivrednom proizvodnjom. 

'Ova inovativna praksa omogućuje istovremenu proizvodnju hrane i električne energije na istom poljoprivrednom zemljištu. Ovakav pristup može pružiti dodatan prihod poljoprivrednicima i povećati konkurentnost poljoprivrednog sektora, dok istovremeno doprinosi proizvodnji obnovljive energije', komentirala je. 

Upečatljiva joj je i ideja o stvaranju Go-To zona za solarne elektrane. To bi bila, kako je pojasnila, prostorno i ekološki prihvatljiva područja koja bi se definirala kao optimalna za njihovu izgradnju. Cilj je olakšati proces ishođenja dozvola i ubrzati administrativne postupke za izgradnju solarnih projekata i u tim zonama, čime bi se potaknulo brže ulaganje u solarnu energiju.

'Jedna od ideja koja je naglašena na konferenciji potencijal je proizvodnje solarne energije na mjestu potrošnje. Koncept lokalne proizvodnje promovira izgradnju solarnih elektrana izravno na krovovima potrošača što bi omogućilo veću energetsku neovisnost i sigurnost na lokalnoj razini', dodala je i ovaj zanimljiv primjer.

Konferenciju su organizirali Obnovljivi izvori energije Hrvatske.