WWF Adria: Glavni partner u borbi protiv klimatskih promjena treba našu pomoć
Vlažna staništa bilježe zabrinjavajući pad populacija biljnih i životinjskih vrsta
Zašto obilježavamo današnji međunarodni Dan vlažnih staništa? Jednostavno, vlažna su staništa dom za više od 40% biljnih i životinjskih vrsta.
'Ovi centri bioraznolikosti najveći su borci protiv klimatskih promjena. Primjerice, tresetišta, vrsta vlažnog staništa, čine samo tri posto zemljine površine, a apsorbiraju dvostruko više ugljičnog dioksida koliko i sve šume na planetu zajedno', naglasili su iz WWF Adrije.
Nažalost, prema najnovijem WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta, u posljednjih 50 godina zabilježen je pad populacija vrsta od zabrinjavajućih 85%. Uništavanjem naizgled običnih močvara ili poplavnih šuma uništavamo savršene ekosustave koji nam pružaju pitku vodu, čist zrak te bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta. Iz tog se razloga radi na restauraciji prirodnog kanala unutar močvarnog zaštićenog područja - Parka prirode Kopački rit.
'Kroz projekt 'Obnova Europske Amazone' finalizirali smo planove akcije restauracije kanala Nadjhat koji povezuje Vemeljski dunavac s Kopačkim jezerom po kojemu je park prirode dobio ime. Izrađen je detaljan plan restauracije, ishođene su sve potrebne dozvole te je u tijeku nabava potrebne opreme za provedbu restauracije. Sami radovi trebali bi početi sredinom kolovoza', istaknula je Marina Petrić iz WWF Adrije.
U Nadjhat kanalu, ključnom za prijenos vode u unutrašnjost Kopačkog rita, upozorili su iz WWF Adrije, nagomilane su naplavljene drvne mase što otežava protok vode i uzrokuje taloženje sedimenta.
'To predstavlja velik problem tijekom poplava na Dunavu jer smanjuje mogućnost odljeva vode prema Kopačkom ritu. Dio je to regionalnog plana u okviru projekta 'Obnova Europske Amazone' koji se provodi u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, gdje je u Specijalnom rezervatu prirode Gornje podunavlje upravo započela sadnja 30.000 sadnica crne i bijele topole, hrasta i vrbe. Sadnja poplavne šume ne samo da će poboljšati usluge koje pruža močvarni ekosustav, već će također povećati apsorpciju ugljikovog dioksida. Manje je poznata činjenica da su vlažna staništa, upravo zbog toga, veliki 'saveznici' u smanjenju učinaka stakleničkih plinova', pojasnili su.
WWF u Bosni i Hercegovini radi na restauraciji u Parku prirode Hutovo blato, gdje čisti kanale i odmuljuje Deransko jezero, čime osigurava zadržavanje već količine vode u Parku.
'Kroz projekt 'MERLIN' finalizirali smo planove akcije restauracije nekoliko glavnih kanala koji spajaju različite dijelove Deranskog jezera te smo odmuljili šest hektara jezera. Istražene su podzemne veze Deranskog i Svitavskog jezera koji čine Hutovo blato te su potvrđene podzemne veze između jezera i okolnih kršnih polja i rijeka. Radovi su dovršeni, preostaje nam još samo prezentacija rezultata i monitoring provedenih radova', navela je Matea Jarak iz WWF Adrije.
Najveći pritisak na Hutovo blato, kazali su iz WWF Adrije, predstavlja hidroelektrana Čapljina zbog čijeg prisustva u Deransko jezero ne dolazi dovoljna količina vode. Također, prirodnim zarastanjem i taloženjem mulja u jezeru razina vode se smanjuje, što je ubrzano i evaporacijom uslijed visokih temperatura. Kako bi se očuvalo to prirodno spremište ugljika, koje prema istraživanjima PMF-a Sveučilišta u Sarajevu može skladištiti više ugljika nego sve šume u BiH zajedno, potrebno je, prema njihovim riječima, zaštiti i održavati veze kojima voda dolazi u močvaru.
'Kvalitetnom zaštitom i upravljanjem vlažnih staništa, pružaju nam se brojne socio-ekonomske prilike za razvoj. Jedna je takva mogućnost integracija močvara u urbanističko planiranje umjesto njihovog uništavanja u korist infrastrukture. Primjenom ovih praksi, podižemo ne samo kvalitetu vode u urbanim sredinama već i smanjujemo posljedice poplava. To podrazumijeva uključivanje močvarnih staništa u urbanističke planove razvoja, zaštitu postojećih močvarnih staništa od ljudske intervencije i obnovu onih koja su degradirana. Dobri su primjeri ovakvih praksi New York i Singapur koji su uspješno integrirali močvare u svoje urbane krajolike, pokazujući kako razvoj i očuvanje mogu koegzistirati', zaključili su iz WWF Adrije.