Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u standardu kupovne moći (PPS) široko je korišten pokazatelj za usporedbu razina nacionalnog dohotka jer uzima u obzir razlike u cijenama.
U 2025. godini BDP po stanovniku u PPS-u značajno varira diljem Europe. Uz prosjek EU postavljen na 100, kreće se od 68 u Bugarskoj i Grčkoj do 239 u Luksemburgu, prema Eurostatu. To znači da je u Luksemburgu oko 3,5 puta veći nego u Bugarskoj i Grčkoj, piše Euronews.
Drugim riječima, nakon prilagodbe za razlike u cijenama, prosječna osoba u EU može si priuštiti 100 jedinica zajedničke košarice dobara i usluga. U Bugarskoj i Grčkoj to je oko 68 jedinica, dok u Luksemburgu doseže oko 239 jedinica, a odmah iza njega je Irska s 237 jedinica.
Ovi podaci pokazuju da Luksemburg i Irska daleko prednjače, s BDP-om po stanovniku koji je 139 % i 137 % iznad prosjeka EU. Nasuprot tome, u Bugarskoj i Grčkoj je 32 % ispod prosjeka EU.
Osim ova dva izdvojena slučaja, Nizozemska ima najviši BDP po stanovniku u PPS-u sa 134 % prosjeka EU, slijede Danska (127 %) i Austrija (117 %). Njemačka (115 %), Belgija (115 %), Švedska (110 %), Malta (110 %) i Finska (101 %) također su iznad prosjeka EU.
Njemačka predvodi 'veliku četvorku'
Među 'velikom četvorkom' gospodarstava EU, Njemačka ima najviši BDP po stanovniku u PPS-u sa 115 % prosjeka EU i jedina je iznad razine od 100 %. Francuska je blizu prosjeka s 98 %, slijedi Italija s 96 %, dok Španjolska ima najnižu razinu s 92 % prosjeka EU.
Uz Grčku i Bugarsku, još šest zemalja ima BDP po stanovniku u PPS-u najmanje 20 % ispod prosjeka EU. To su Latvija (71 %), Slovačka (75 %), Mađarska (76 %), Hrvatska (78 %), Rumunjska (79 %) i Estonija (79 %).
U Poljskoj i Portugalu taj pokazatelj iznosi 81 % prosjeka EU, što je blizu toj razini.
Luksemburg i Irska ne prikazuju cijelu sliku
Međutim, Luksemburg i Irska su specifični slučajevi. Eurostat navodi da velik broj stranih radnika radi u Luksemburgu i doprinosi njegovom BDP-u, ali nisu dio rezidentnog stanovništva.
U Irskoj se visoka razina BDP-a po stanovniku djelomično objašnjava prisutnošću velikih multinacionalnih kompanija koje posjeduju intelektualno vlasništvo. Proizvodnja povezana s tim imovinama povećava BDP, dok se velik dio ostvarenog prihoda vraća vlasnicima u inozemstvu.
U eurima prilagođenima PPS-u, prosječni BDP po stanovniku u EU iznosio je oko 41.600 eura u 2025. godini (preliminarni podaci). Među državama članicama kreće se od 28.300 eura u Bugarskoj do 99.300 eura u Luksemburgu.
Osim Luksemburga i Irske, BDP po stanovniku u PPS-u prelazi 50.000 eura u Nizozemskoj (55.600 eura) i Danskoj (52.800 eura). U Njemačkoj iznosi 47.900 eura, dok je u Francuskoj 40.700 eura. U deset zemalja EU taj je pokazatelj ispod 35.000 eura.
Istok naspram zapadne i sjeverne Europe
Općenito, istočnoeuropske zemlje imaju najniži BDP po stanovniku u PPS-u, dok zapadne i sjeverne članice EU imaju najviši. Prema Eurostatu, razlike među državama uvelike ovise o produktivnosti rada i intenzitetu zaposlenosti.
U 2025. godini samo 10 od 27 država EU bilo je iznad prosjeka po BDP-u po stanovniku u PPS-u, a u njima živi oko 34 % ukupnog stanovništva. To znači da svaki treći građanin EU živi u zemlji iznad prosjeka, što ukazuje na značajne razlike među državama.
Zemlje kandidatkinje za EU, Ujedinjeno Kraljevstvo i zemlje EFTA-e nisu uključene u preliminarne rezultate, no podaci za 2024. daju dobar uvid.
Zemlje kandidatkinje imaju znatno niži BDP po stanovniku u PPS-u: 35 % prosjeka EU u Bosni i Hercegovini, 42 % u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, 52 % u Srbiji, 53 % u Crnoj Gori i 72 % u Turskoj. Osim Turske, sve imaju niže vrijednosti od članica EU.
Ujedinjeno Kraljevstvo (99 %) je blizu prosjeka EU, dok zemlje EFTA-e imaju znatno viši BDP po stanovniku: 160 % u Norveškoj, 151 % u Švicarskoj i 131 % na Islandu.
Stvarna individualna potrošnja po stanovniku u PPS-u ključan je pokazatelj materijalnog blagostanja kućanstava i životnog standarda. Razlike među državama u tom su pokazatelju manje nego kod BDP-a po stanovniku.