Završnica drugog dana 9. Mediteranskog festivala knjige pripala je dvjema književnim uspješnicama, a prvo je predstavljen roman 'Sve traži spas' (Ljevak) talijanskog autora Danielea Mencarellija po kojem je Netflix snimio hvaljenu i uspješnu istoimenu seriju.
Nakon njega na red je došao Boris Dežulović s romanom 'Tko je taj čovjek?', ovjenčanim titulom hrvatskog romana godine po izboru T-portala.
Promotorica Vlatka Kolarović na početku predstavljanja Mencarellijeve knjige najavila je srednjoškolce koji sudjeluju u programu Čitanje u fokusu naklade Ljevak u kojem sudjeluje već 18 hrvatskih srednjih škola, a koji su postavljali pitanja talijanskom piscu, na pozornici su bili Vicenca Lučin (Metković), Mira Alužina (Split), Jakša Vejić (Split).
'Ovo je za mene najkvalitetniji trenutno projekt u Hrvatskoj, nadam se da će oni jednog dana voditi ovu zemlju', rekla je Kolarović.
Što za vas znači spas iz naslova knjige, pitao je Jakša Vejić, a Mencarelli kaže da je ono najljepše što postoji u svijetu mlada generacija koja prihvaća književnost i donosi nadu.
Mencarelli je u knjizi glavnom junaku zadržao svoje ime, što je objasnio željom da se ne skriva od samog sebe, pokušavajući srušiti granice između fikcije i autofikcije. Na pitanje o oblikovanju likova cimera glavnog lika koji se bori s mentalnim poremećajem, kaže da su i oni plod njegovih iskustava, i izraz noćnih mora kroz koje su prolazili ljudi koje je upoznao.
'Ova knjiga govori o tjednu kojeg je glavni lik proveo na psihijatrijskoj klinici na propisanom liječenju, gdje je susreo ljude koji su prolazili kroz svoju bol, i u njima nalazio spas za sebe, kao što utopljenik spas nalazi u ruci koja ga izvlači iz mora', kaže Mencarelli. Na pisanje je, kako kaže, čekao dugo, a 2017. je shvatio da mora pisati o problemu koji ga je mučio, nesanici.
Mencarelli piše i o hrabrosti, koja je izvitoperena u 20. stoljeću, a svih pet njegovih likova pokazuje hrabrost govoreći ne o bolesti, nego o ljudskoj prirodi.
'Kada postavljamo duboka pitanja, danas se smatra nemirom i patologijom, a u bolnici o kojoj piše oni govore iz srca', kaže.
Splitski književnik Nebojša Lujanović je, predstavljajući novo Dežulovićevo djelo 'Tko je taj čovjek?' (Ex Libris), kazao da je svaki njegov rad postao događaj. Dežulović pak kaže da je ideja o romanu stara tridesetak godina, i počiva na istoj premisi kao njegov 'Christkind' - povratka u prošlost da bi se spriječilo zlo, no pitanje je zaslužuje li postojanje svijet kojeg se spašava ubojstvom desetogodišnjeg dječaka. Kako takvih umjetničkih djela ima jako puno, autor kaže da mu je trebalo puno više istraživanja nego za prethodni roman, a zapravo ga je završio još 2023, na stotu godišnjicu događanja u Weimarskoj republici o kojima govori. Unatoč nepoznavanju njemačkog jezika, kaže Dežulović, pomogla mu je i činjenica da živi u Hrvatskoj 2023.
Roman govori o takozvanom pivničkom puču u Münchenu kojeg je pokrenuo tada mladi Adolf Hitler, a koji je završio pogibijom 15 nacista u sukobu s policijom. U 'Tko je taj čovjek?', Dežulović uzima sebi za pravo ispaliti još jedan metak u budućeg führera.
'Istražujući i čitajući njemačke novine toga vremena imao sam osjećaj kao da čitam jutrošnje domaće novine', kaže Dežulović, uspoređujući tadašnje Hitlerove jurišnike s prosvjednicima pod prozorom Dežulovićevih roditelja, što govori o univerzalnosti događaja koji spajaju dva vremena.
Roman, kako kaže autor, zapravo ima dva ključa, jer se bavi i tezama o propasti Zapada Oswalda Spenglera, koji je govorio da ljude sve manje zanima umjetnost i kultura, a dolazi vrijeme razonode i cezarizma, usporedivo s današnjim vremenom Trumpa i Putina.
Zahvaljujući istraživanjima i Dežulovićevoj preciznosti, kako kaže Lujanović, knjiga obiluje istinitim referencama na brojne događaje iz dvadesetih godina prošlog stoljeća. Ili, kako kaže Dežulović, želio je i 'Christkind' i ovaj roman pisati kao Karl May koji nikad nije bio na Divljem zapadu, a napisao seriju romana o Vinetuu.
'Knjiga je potpuno dokumentarna, pa se u nekom trenutku može postaviti ili pitanje da ni taj jedan pucanj nije izmišljen, ili pak da je sve skupa plod mašte', kaže Dežulović, koji kaže da je jedini izmišljeni lik u knjizi američki novinar, pripovjedač u romanu.
Pisac kaže da ga uvijek zanima zlo, odnosno mehanizam zla, pa se njime bavi i u romanima i u 'Pjesmama iz Lore', pa i u kolumnama. Tako je i u istraživanjima za ovaj roman nalazio puno paralela i s našim prilikama, i s globalnim prilikama, pa spominje intervju Adolfa Hitlera iz 1923. u kojem on kaže da želi Njemačku opet učiniti velikom.
'Tko je današnji Adolf Hitler? Možda Trump, možda Putin, možda liderica AfD-a, a možda i Grok, umjetna inteligencija Elona Muska', kaže Dežulović, dodajući da se možda trebamo pripremati i za reprizu tridesetih godina 20. stoljeća, na što upućuje i - kako kaže Lujanović - ignoriranje ružnih događanja, pa uživamo u razonodi i izletima dok se bliže i dalje događaju strahote nalik onima iz vremena nacizma.
