Nikad teža godina za neretvansku mandarinu, pronađeni pesticidi

Javnost je zaokupljena i viješću o pesticidima u mandarinama koje su putovale na tržište Srbije i Slovenije. Pošiljke s mandarinama u kojima je bila zabranjena aktivna tvar povučene su iz prodaje. Stručnjaci ističu da su mandarine voće koje se tijekom proizvodnje najmanje tretira. Potrošače ipak zabrinjava svakodnevno povlačenje voća i povrća zbog pesticida.

Nikad teža godina za neretvansku mandarinu. Pred sam kraj berbe tržište je blokirala pojava klorpirifosa, aktivne tvari već tri godine zabranjene u Europskoj uniji, uočene u izvoznim pošiljkama prema Srbiji i Sloveniji, a koje je u svom voćnjaku primjenjivao netko od nesavjesnih proizvođača, javlja HRT.

- Mi smo imali u dvije pošiljke od 0,033 do 0,044, ali je pitanje sada i bitno je reći potrošačima da ta količina nije opasna za zdravlje, obzirom da bi se trebala ona interpretirati kroz akutnu referentnu dozu - rekao je Danko Tolić, inženjer agronomije.

Potrošačima pokušava dočarati koliko bi tretirane mandarine trebalo pojesti za potencijalnu opasnost.

- Ja bi svaki dan morao pojesti tretirane mandarine nekih jedanaest kila, da bi potencijalno ugrozio svoje zdravlje, a to je nemoguće i morao bi ih pojesti sa korom, obzirom da se radi o kontaktnom preparatu, a to je nemoguće. Dakle, incident je bio, oni koji su ga počinili treba ih sankcionirati - istaknuo je Tolić.

Iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu kažu da se u našoj zemlji općenito provodi stalna kontrola na ostatke pesticida u hrani, a rezultati ukazuju da postoje nesukladnosti, ostaci veći od dozvoljenih.

- Najčešće se radi o zabranjenim pesticidima, a naravno postoje i druge vrste nesukladne upotrebe - znači prevelika doza, nepoštivanje upute za uporebu. Ali, dakle, ono što je ohrabrujuće - ako izuzmemo onu situaciju sa etilenoksidom koju smo imali, specifičku i ako izuzmemo klorpirifos kao najčešće zabranjeni pesticid koji se koristi, a uglavnom je porijeklom iz trećih zemalja, dakle u uvoznim proizvodima, mi u Hrvatskoj imamo dva do četiri posto nesukladnih uzoraka godišnje što se tiče ostataka pesticida i to je znači ohrabrujuće i u redu - rekla je Iva Pavlinić Prokurica, koordinatorica za RASFF, Centar za zaštitu bilja.

Koliko god se činilo malo, zakonski se propisa treba držati. No, što ako bismo pesticide u hrani dugotrajnije konzumirali?

- Teško je povezati kronična trovanja i kontakte sa pesticidima sa onom simptomatologijom koju mi imamo, a koja je nespecifična. Dakle nespecifičan je umor najbitniji, razne lezije jetre, neke posljedice sa respiratornim sustavom, jel to kašalj, astma, sa nekim metaboličkim bolestima, a bolestima jetre, bolestima pankrijasa, dijabetesom. Tu nekakvu direktnu poveznicu ne možemo imati, ali možemo to pretpostaviti. Jer definitivno trovanje pesticidima nije nešto što mi možemo izbjeći jer se pesticidi nalaze u ukupnom hranidbenom lancu - objasnila je Branislava Čilić, specijalist obiteljske medicine.

- Nemamo mi eksaktnih podataka ili neku konkretnu studiju da bi mogli uprit prstom baš u pesticide ili druge toksine koji se nalaze namjerno ili nenamjerno u hrani, ali znamo iz studija da oni doprinose razvoju kroničnih degenerativnih bolesti, problemu sa rizikom od karcinoma ili drugim zdravstvenim stanjima, koja su posljedica dugogodišnjeg kroničnog izlaganja visokim dozama - rekao je Branimir Dolibašić, nutricionist.

Prema mišljenju struke, voće i povrće sve teže je proizvesti bez upotrebe pesticida jer bi u tom slučaju proizvođači morali imati otporne sorte na bolesti, a u našoj je zemlji, primjerice, veliki pritisak štetnika. Pri upotrebi zaštitnih sredstava potrebno je paziti na pravila i karencu, što onda ne bi potrošače dovodilo u opasnost.

- Mi se zalažemo kao struka na ovakvim područjima da se razmišlja o jednom hibridnom programu koji bi uključio konvencionalne mjere do određene faze, a onda kasnije biološke preparate da u konačnici imate proizvod na kraju bez rezidoa ili da su te rezidoe svedene na kraju sa vrlo malim rizikom na zdravlje potrošača - istaknuo je Danko Tolić. 

Sve veći broj potrošača drži se povjerenja u trgovce kod kojih često kupuju, pa nisu primjećivali posljedice na svom organizmu. A u slučaju s neretvanskim mandarinama, sve više proizvođača odlučuje se na individualne analize svojih proizvoda kako bi pomoću certifikata o ispravnosti svoje proizvode opravdali pred kupcima.