FOTO Dalmatinski pršut branio boje Hrvatske u Parmi

Fotogalerija (9)

Nije sve u količini, ima nešto i u kvaliteti - komentirao je u svom stilu novi predsjednik udruge Dalmatinski pršuta, poznati proizvođač Vlade Prančić činjenicu da se samo na području Parme godišnje proizvede devet milijuna komada pršuta, a u čitavoj Hrvatskoj oko 500 tisuća.

Da se u našoj zemlji, unatoč tome što pojedemo dvostruko više pršuta nego što ih proizvedemo, možemo pohvaliti iznimnim proizvodima, potvrdila je to, mala, ali jaka ekipa koja nas je predstavljala na prestižnom sajmu - 28. Festivalu pršuta iz Parme, koji se održavao od 5. do 7. rujna.

U organizaciji Turističke zajednice grada Vrgorca i Grada Vrgorca, u talijanskom gradu Langhirano u pokrajini Parma, Hrvatsku su predstavljali gradonačelnik Vrgorca Mile Herceg, član Vijeća grada Vrgorca Ljubo Erceg, izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta Ante Madir, već spomenuti predsjednik udruge Dalmatinski pršut Vlade Prančić - Smjeli i zadarski proizvođač dalmatinskog pršuta Mate Lukin.

Naša ekipa nije samo obilazila festival, nego je i na najljepši način promovirala jednu od najjačih hrvatskih gastro ikona. Na gradskom trgu u Langhiranu više od 200 građana degustiralo je dalmatinski pršut i pršut iz Parme. Na taj način mogli su doživjeti i usporediti mirise i okuse.

'Reakcije su bile iznimne pogotovo što je dalmatinski pršut načinom proizvodnje i parametrima različit od pršuta iz Parme. Dalmatinski se pršut dimi pa ima blagu aromu po dimu, ali i blagi slani okus, dok onaj iz Parme ima tipičan mesni miris i slatkasti okus, Talijani bi rekli – dolce', kaže izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta Ante Madir.

Njemu je kao jednom od naših najpriznatijih stručnjaka pripala čast da na trgu priča o povijesti, proizvodnji i tehnologiji dalmatinskog pršuta, a u prijevodu mu je pomogao konzul Stjepan Ribić.

Vrsni majstori Prančić i Lukin, koji su u svojoj bogatoj pršutarskoj karijeri narezali na tisuće kilograma pršuta, satima su rezali dalmatinski pršut u srcu najpoznatije pršutarske regije u svijetu i dostojno obranili boje Dalmacije i Udruge koja broji tek dvadesetak proizvođača.

Za usporedbu u Parmi je trenutno 127 ovlaštenih proizvođača, a njih stotinu smješteno je oko grada Langhirano, poznatog po idealnoj mikroklimi za proizvodnju pršuta iz Parme, koji još od 1996. nosi zaštićenu oznaku izvornosti Europske unije.

Kad je pršut u pitanju, ono što je Parma za Italiju, Dalmacija je za Hrvatsku, a ono što je Langhirano za Parmu, Vrgorac je za Dalmaciju. Od spomenutih 500 tisuća proizvedenih komada, udio pršuta proizvedenog u Dalmaciji je visokih 95 posto, ostalo se proizvede u Istri, Drnišu i na Krku. Dalmatinski je pršut zaštitu geografskog podrijetla na razini EU dobio 2016. – 20 godina nakon onog iz Parme, i tako postao četvrti zaštićeni hrvatski pršut, a najviše ga se proizvede u gradu pršuta - Vrgorcu.

'Veliko nam je zadovoljstvo i čast što smo ponosno predstavili našu Dalmaciju i naš zaštićeni 'Dalmatinski pršut' s EU oznakom zemljopisnog podrijetla, naše proizvođače i manifestaciju 'Dani Dalmatinskog pršuta i vina' u Vrgorcu. Ova manifestacija je od 2016. izrasla u najvažniji festival posvećen ovoj delikatesi i prepoznat izvan granica Hrvatske. Vrgorac, zahvaljujući najvećoj pršutani u ovom dijelu Europe, predvodi proizvodnju 'Dalmatinskog pršuta' te je prirodni domaćin i nositelj ove manifestacije. Suradnja s najvećim svjetskim festivalom pršuta potvrđuje da je 'Dalmatinski pršut' postao jedan od najjačih gastronomskih ambasadora Dalmacije i Hrvatske u Europi, a kako zajedništvo i prijateljstvo čine sve pršutarske fešte posebnim, drago nam je da su se ovim gostovanjem, i to četvrtim po redu, još više produbili i ojačali prijateljski odnosi između dva pršutarska grada i naše dvije fešte - u Vrgorcu i Langhiranu', izjavila je Željka Opačak, prva dama vrgorskog turizma.