Stočarski sektor i domaća mesna industrija suočeni su s jakim konkurentskim pritiskom velikih svjetskih proizvođača iz trećih zemalja te sve češćim pojavama zaraznih bolesti životinja. Izazovi su i niska samodostatnost u proizvodnji mesa te deficit kvalificirane radne snage, istaknuto je na 2. Konferenciji o mesnoj industriji koja se održava u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Iako je produktivnost hrvatske mesne industrije na svega 56 posto prosjeka Europske unije, od svih prerađivačkih industrija, ona je i dalje najproduktivniji segment prerađivačke industrije, uključujući i prehrambenu.
'Hrvatska mesna industrija je predvodnik u inovacijama, digitalizaciji i automatizaciji procesa te inovativnim reformulacijama receptura mesnih prerađevina sa smanjenim udjelom soli, masnoća, aditiva i alergena. Osim na regionalnom tržištu, gdje je prepoznata po kvalitetnim brendovima, hrvatska mesna industrija uspješno konkurira i na najzahtjevnijim tržištima EU poput Austrije, Njemačke i Italije. Ključno je u sljedećem razdoblju povećavati proizvodnju kako bismo smanjili uvoznu ovisnost, koja značajno generira i rast cijena u maloprodaji, te domaćom proizvodnjom pokriti rastuću potrošnju mesa i mesnih proizvoda', istaknuo je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
Samodostatnost u proizvodnji mesa je na razini 63 %. Od ulaska u EU samodostatnost je u goveđem mesu pala s 90 na 58 %, u svinjskom mesu sa 67 na 50 %, a u peradarskom s 81 na 73 %. Posljedica je to smanjene proizvodnje, povećane potražnje, ali i povećane potrošnje mesa peradi. Značajno se smanjio i broj stoke, posebice rasplodnih grla, za 58 odnosno 48 posto, dok u peradarskoj proizvodnji bilježimo rast za 18 posto.