Hrvat godišnje pojede 23,71 kg ribe, što je nešto malo više od EU prosjeka

Posljedice klimatskih promjena, prilagodba zelenim politikama i održivom poslovanju, inflacija i rast troškova, najveći su izazovi s kojima se suočavaju ribarstvo i akvakultura, strateški sektori hrvatskog gospodarstva posebno važni za razvoj obalnih područja i otoka, istaknuto je na otvaranju 15. Međunarodne konferencije o akvakulturi koja se održava u Vukovaru.

'Domaći proizvođači u akvakulturi susreću s brojnim problemima - znatno su porasli troškovi poslovanja, uključujući cijenu rada, a proizvođači iz sektora slatkovodne akvakulture, dodatno imaju i velike troškove sanacije posljedica klimatskih promjena, posebice poplava i suša. Osim toga, povećanje proizvodnih troškova vezano je i za nove standarde koje proizvođači iz sektora akvakulture moraju primjenjivati, a koji proizlaze iz zelene tranzicije i brige za dobrobit životinja te iz sve strožih zakonskih ograničenja proizvodnje. Svakako treba spomenuti zaštitu predatora, strože uvjete zaštite okoliša, kao i uskraćivanje prihoda od lova', kazao je u uvodnom govoru Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

Ivan Matijević, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, istaknuo je da Ministarstvo i Vlada nastavljaju raditi na stabilnosti i otpornosti sektora kroz odgovorno upravljanje resursima i prilagodbe uzgoja.

'Kroz ulaganja u razvoj akvakulture u razdoblju od 2021. do 2027., osigurano je 382 milijuna eura, s posebnim naglaskom na održive aktivnosti, za koje je namijenjeno više od 63 milijuna eura. Do sada je ugovoreno 10 milijuna eura, dok je 4 milijuna eura isplaćeno za produktivna ulaganja i zaštitu okoliša. Dodatnih 17 milijuna eura bit će usmjereno na inovacije, poboljšanje akvakulturnih lokaliteta i unapređenje stokova. Ova ulaganja potvrđuju našu predanost održivom razvoju i jačanju konkurentnosti hrvatske akvakulture na međunarodnoj razini', rekao je Matijević.

Proizvodi hrvatske akvakulture su značajan izvozni proizvod - gotovo 100 posto proizvodnje tune odlazi na inozemna tržišta, bijele ribe oko 90  posto, a šaranskih vrsta više od 45  posto. Izvoz na najzahtjevnija svjetska tržišta potvrđuje vrhunsku kvalitetu domaće ribe i ribljih proizvoda.

Ukupna marikulturna proizvodnja, uzgoj bijele ribe, plave ribe (tuna) i školjkaša, u 2023. godini je iznosila 23,2 tisuće tona, što je gotovo jednako kao i u 2022. godini. Ivan Leko, predsjednik Grupacije marikulture Udruženja ribarstva HGK i predsjednik Uprave Cromarisa, situaciju u industriji ocjenjuje iznimno zahtjevnom zbog značajnog rasta inputa, dugog uzgojnog procesa te visokog troška financiranja zaliha.

'Materijalizacija globalnog zatopljenja prvenstveno kroz više temperature mora i češće ekstremne vremenske uvjete donosi nove izazove pred industriju, podižući operativne rizike i troškove proizvodnje. Tržišnu situaciju obilježava globalno neizvjesna geopolitička situacija i pad kupovne moći na najbitnijim tržištima, te rast proizvodnje i ponude iz trećih zemalja, Turske i zemalja Sjeverne Afrike, kao i rast kvote za ulov tune, pojačavajući pritisak na prodajne cijene', kaže Leko, ističući kako su pravovremene i usmjerene potpore nužne ukoliko se žele zadržati postojeće proizvodne količine.

Slatkovodni uzgoj ribe u Hrvatskoj obuhvaća oko 12.500 ha šaranskih i 40.000 m2 pastrvskih ribnjaka. Unatoč brojnim izazovima, prve statistike pokazuju da je proizvodnja u 2024. porasla za oko 15 posto u odnosu na godinu ranije, zahvaljujući optimizaciji procesa proizvodnje, ulaganjima te uvođenju novih znanja, tehnologija i inovacija.

'Ključni izazovi s kojima se slatkovodni uzgajivači susreću su nedostatak vode uslijed promjene hidroloških prilika, sve veći broj ribojednih ptica (kormorana) s kojim se ne upravlja niti na razini Hrvatske niti na razini EU, a kod pastrva veliki uvoz ribe lošije kvalitete iz BiH, Turske i Italije', kazala je Ksenija Vukman, predsjednica Grupacije slatkovodnog uzgoja Udruženja ribarstva HGK i voditeljica Ribnjačarstva PP Orahovica.

Iako je akvakultura na svjetskoj razini jedna od najbrže rastućih aktivnosti u proizvodnji hrane, u EU ovaj sektor je još daleko od ostvarenja punog potencijala, čini manje od 2 posto ukupne svjetske proizvodnje u akvakulturi. Udio proizvoda EU akvakulture u potrošnji Unije je tek 10  posto, što je velika šansa za naše proizvode i dalji razvoj sektora.

Prema najnovijim procjenama za EUMOFA-e (European Market Observatory for Fisheries and Aquaculture Products), Hrvatska se po potrošnji ribe nalazi na 7 mjestu u EU, s ukupnom potrošnjom od 23,71 kg po glavi stanovnika, što je nešto malo više od EU prosjeka (23,51 kg po glavi stanovnika). Dok se u EU bilježi trend smanjenja potrošnje ribe, kod nas potrošnja kontinuirano raste čemu je sigurno pridonio i projekt Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi koji HGK provodi od 2011. godine.

Domaći i strani stručnjaci iz područja akvakulture u Vukovaru raspravljaju o stanju u Hrvatskoj i europskoj akvakulturi, ali i o primjeni novih tehnologija i dostignućima u uzgoju i hranidbi riba.  Među njima su predstavnici Europske komisije, EUROFISH-a, Europskog udruženja proizvođača u akvakulturi (FEAP-a) te predstavnici mađarskog, rumunjskog i češkog udruženja uzgajivača, kao i znanstvenici iz susjednih zemalja.

Konferencija je organizirana u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Institutom Ruđer Bošković, Fakultetom agrobiotehničkih znanosti Osijek, Hrvatskim veterinarskim institutom, Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Prehrambeno-tehnološkim fakultetom Osijek, Sveučilištem u Dubrovniku, Veleučilištem Lavoslav Ružička u Vukovaru, Veterinarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilištem u Zadru. Pokrovitelji konferencije su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva,  Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Vukovarsko-srijemska županija i Grad Vukovar.