Kakva je budućnost hrvatskog vinarskog sektora?

Jučer je u Gradskoj vijećnici u Pregradi održana panel diskusija Budućnost hrvatskog vinarskog sektora: ključni izazovi. Kakva je njegova budućnost - na to pitanje pokušali su odgovoriti Marko Vešligaj, zastupnik u Europskom parlamentu, Josip Vrbanek, predsjednik Odbora za vino Hrvatske poljoprivredne komore, prof. dr. sc. Edi Maletić, redoviti profesor na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo i Boris Vuglec, osnivač i direktor Vuglec Brega.

Prošlu vinsku omotnicu iz Europske unije u razdoblju 2019.-2024. Hrvatska je koristila solidno, no stručnjaci upozoravaju na iskorištenost od samo 55% i izgubljene milijune zbog birokracije i lošeg planiranja. Novi paket mjera 2025. godine, ako bude dobro proveden, može mnogo toga poboljšati i tu je prilika za hrvatske vinare.

Vinski sektor u Europskoj uniji čini oko 3 milijuna radnih mjesta uglavnom u ruralnim područjima i doprinosi sa 130 milijardi eura BDP-u EU-a. Europska unija prednjači u globalnoj proizvodnji (60%) i potrošnji vina (48%), no potražnja za vinom u EU opada zbog
geopolitičkih čimbenika i promjene navika potrošača. Sve to, naravno, utječe na izvoz i stabilnost sektora.

Što se Hrvatske tiče, vinski sektor ne čini značaj udio u BDP-u, ali je važan za lokalnu ekonomiju i održavanje ruralnih zajednica. Hrvatska bilježi pad u broju vinograda od 2016.-2021. godine, kao i pad broja OPG-ova. Proizvodnja vina od 2011. do 2020. godine, s 1,4 milijuna hektolitara, pala je na 0,7 milijuna.

Vinar Boris Vuglec navedeno je komentirao ovako: 'Svjesni smo da se potrošački trendovi mijenjaju, ali mene još više brine trend pada vinogradarskih površina u Hrvatskoj. Velika je šteta što gubimo naše sorte i naša vina. Trebamo revitalizaciju vinskog sektora i nužno je otvoriti prilike mladima da se uključe i održavaju sektor u budućnosti'.

Sadašnja proizvodnja vina čini manje od 1% ukupne proizvodnje EU, dok vinska proizvodnja u Hrvatskoj pokriva tek 1,4% poljoprivrednog zemljišta. Po proizvodnji vina Hrvatska je na 11. mjestu unutar EU, iza Bugarske i Češke. Ipak, proizvodi više vina po glavi stanovnika nego mnoge veće zemlje, a vino je i značajan turistički faktor.
Velika raznolikost sorti i mikroregija stvara potencijal za vinska područja s oznakom izvornosti, no to je istovremeno izazov za tržišno pozicioniranje malih proizvođača.

'Sve više postaju popularna lakša bijela vina, slabije alkoholne jačine te pjenušava vina. Ovo je prilika da se i mi djelomično okrenemo nekim autohtonim vinskim sortama koje smo u Zagorju vratili u život i koja mogu dati takva vina. Prilika je to i za mlade ljude zbog čega je dobro ispitati i tu mogućnost otvorenu u novom europskom paketu mjera',  rekao je profesor Edi Maletić.

Cilj novog paketa mjera je održivo upravljanje proizvodnim potencijalima, otpornost na klimatske promjene i promjene potražnje i preferencija potrošača.

'Novi paket mjera za vinski sektor pozdravljam, ali želimo utjecati na njega da se ipak otvore nove i bolje mogućnosti potpore za male vinare. Hrvatski vinski sektor ovisi o našim malom vinarima i vrijeme da im se posveti adekvatna pažnja. Svakako je dobro da se povećava stopa sufinanciranja za suočavanje s klimatskim promjenama, kao i širenje mogućnosti za vinski turizam. No, jedan od naših zahtjeva za predloženi paket mjera jest da se uvede potpora za dodatne vinogradarske površine kao i direktne linije financiranja za male vinare',  zaključio je europarlamentarac Marko Vešligaj.

Nove mjere, podsjetimo, obuhvaćaju sljedeće: sprječavanje viškova vina, fleksibilnost sadnje, sredstva za odgovor na klimatske izazove, marketing inovativnih proizvoda, jednake etikete za vino u različitim zemljama, poticanje vinskog turizma, duža potpora promociji europskih vina u trećim zemljama.
No stručnjaci upozoravaju kako od nekih od ovih mjera hrvatski vinari neće imati mnogo koristi, u prvom redu jer Hrvatska nema viškove vina, već manjak.

'Hrvatska ima vrlo ograničen izvoz vina, a uvoz je značajno veći od izvoza, stoga zbog ovih izmjena ne očekujem značajno olakšanje za naše proizvođače. Smatram kako bi mjere morale biti usmjerene više na manje proizvođače, jer su vinari u RH u odnosu na EU pa i svijet mikro proizvođači. Sektor vinarstva u RH je u potpuno drugačijem položaju, a potražnje za vinom još uvijek ima zbog dobrih turističkih sezona', rekao je Josip Vrbanek, predsjednik Odbora za vino Hrvatske poljoprivredne komore.

Duža promocija i mjere za poticanje razvoja vinskog turizma je nešto od čega bi hrvatski vinari mogli profitirati, pogotovo s obzirom na to da većina proizvođača u Hrvatskoj ima oznaku zemljopisnog podrijetla.

'Drago mi je vidjeti kako se vinski turizam spominje u ovom paketu mjera, to nam je izuzetno važno za održivost vinskog sektora, ali i za ruralne zajednice. Hrvatska ima izvrsne primjere vinskog turizma, ali nužne su i mjere edukacije za ugostitelje i sve druge koji se bave tom vrstom posla. Sinergija poljoprivredno-ugostiteljsko-kulturnog sektora je jedna velika prilika za cijeli vinski sektor. Također, vinogradarska arhitektura poput kleti je neiskorištena kulturna baština i tu vidim priliku za dodatne mogućnosti razvoja', zaključila je Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo.