Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Niknula prva šuma hrane

Niknula prva šuma hrane

Čini je više katova vegetacije, visoka stabla, jestive voćne vrste, grmovi, trajne cvjetnice i prizemne biljke

Kako bi dodatno doprinijeli ublažavanju klimatskih promjena i očuvanju vlažnih staništa u Europskoj Amazoni, regionalna podružnica svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF Adria i gradsko komunalno poduzeće Čakom d.o.o. posadili su prvu šumu hrane u Čakovcu. Nakon najveće šume hrane, koja je posađena na Dan planeta Zemlje ove godine na Sveučilištu Sjever u Koprivnici, ovo je drugi ovakav projekt kojim WWF osvještava o važnosti sadnje po principu permakulture.

Šuma hrane je dinamičan ekosustav dizajniran da oponaša strukturu i funkcije prirodne šume. Čini je više katova vegetacije, visoka stabla, jestive voćne vrste, grmovi, trajne cvjetnice i prizemne biljke, koje su pažljivo odabrane kako bi se stvorio održiv i produktivan ekosustav. Tako samoodrživ ekosustav olakšava život i ljudima i planetu, jer su plodovi i sjemenke voćaka istovremeno i hrana za mnoge životinjske vrste.

Stotinu drvenastih sadnica voća (jabuka, kruška, šljiva, višnja) i još 200 sadnica pratećeg bilja (dud, glog, drijen, žalfija, ružmarin, majčina dušica…) bit će javno dostupni građanima Čakovca. Čitav koncept javno dostupnih voćnjaka osmišljen je da osim prirodi, koristi i građanima koji mogu uživati u kemijski netretiranim plodovima i tako poboljšati kvalitetu svoje ishrane.

Ovaj koncept prioritet daje bioraznolikosti tako što uključuje širok spektar biljnih vrsta - ne samo stabala voća. Ta raznovrsnost privlači različite životinje, uključujući korisne insekte i oprašivače i tako stvara otporniji i uravnoteženiji ekosustav u odnosu na monokulturni voćnjak. Šume hrane su dizajnirane da budu samoodržive – biljke se međusobno podržavaju. To smanjuje potrebu za vanjskim intervencijama poput dodavanja mineralnog gnojiva i pesticida, pa je na taj način šuma hrane ekološki prihvatljivija i održivija.

Osim što proizvode hranu, šume hrane pružaju širok spektar dodatnih ekosistemskih usluga poput poboljšanja zdravlja zemlje, povećanja zadržavanja vode, vezivanja štetnog ugljičnog dioksida i osiguravanje staništa za divlje životinje. Sve ovo dodatno doprinosi ukupnoj otpornosti i zdravlju ekosustava.

'Naše šume hrane su dizajnirane sa željom da, kroz praktične primjere, probudimo svijest o ranjivosti prirode i u isto vrijeme pokažemo kako možemo unaprijediti okruženje u kojem živimo', istaknula je Petra Boić Petrač iz WWF Adrije.

Ova je šuma hrane nastala uz podršku Intesa Sanpaolo grupe kao direktan doprinos WWF-ovim naporima u očuvanju UNESCO-va Petodržavnog rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav, znanog pod nazivom Europska Amazona.

Vaša reakcija na temu