Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Press NOVI USPJEH Rimčeva Nevera u Guinnessovoj knjizi rekorda

NOVI USPJEH Rimčeva Nevera u Guinnessovoj knjizi rekorda

'Bilo je to neistraženo područje'

Rimac Nevera dosad je već oborila brojne rekorde - od rekorda ubrzanja i kočenja do postavljanja rekordnog vremena kruga na stazi Nürburgring, a sada je taj automobil upisan i u Guinnessovu knjigu rekorda. Rekord je oboren za - vožnju unazad. Nevera je taj pothvat ostvarila na Automotive Testing Papenburg u Njemačkoj prije mjesec dana, a brzina koju je ostvarila vožnjom unatrag iznosila je čak - 275,74 km/h (171,34 mp/h). Brzinu je potvrdio Guinness World Records, a mjerenjem podataka provjerio ju je Dewesofta, te Nevera sada službeno drži titulu GUINNESS WORLD RECORDS za najveću brzinu unazad, piše Zimo.

Zanimljivo je da je, dosegavši istu brzinu, odnosno probivši granicu od 170 milja na sat, Lamborghini Miura 1967. godine postao najbrži automobil serijske proizvodnje na svijetu, no za vožnju unaprijed, dok je Nevera istu brzinu postigla vožnjom u rikverc.

Iz Rimca su objasnili u čemu je prednost Nevere u odnosu na automobile s unutarnjim izgaranjem, ali i na neke električne automobile: 'Pogon Nevere nema brzine - četiri pojedinačna motora idu ili unatrag ili naprijed. To znači da isti pogon koji je sposoban za ubrzanje od 0 do 100 mph za 3,21 sekundu ili od 0 do 200 mph u manje od 11 sekundi također može pružiti slične impresivne performanse pri vožnji unazad'.

Tijekom razvoja automobila ekipi iz hrvatske automobilske kompanije zaista je palo na pamet kako bi Nevera vjerojatno mogla biti najbrži automobil na svijetu u vožnji unatrag, na što su se tada samo nasmijali, komentirao je glavni inženjer Nevere Matija Renić: 'Aerodinamika, hlađenje i stabilnost ipak nisu bili razvijeni za brzu vožnju unazad. No onda smo počeli razgovarati o tome kako bi bilo zabavno pokušati. Naše su simulacije pokazale da bismo mogli postići više od 200 km/h, ali nismo imali ideju koliko bi to bilo stabilno – bilo je to neistraženo područje'.

Dojam obaranja rekorda opisao je i testni vozač Goran Drndak: 'U samoj vožnji svakako mi je trebalo neko vrijeme da se priviknem na to. Okrenuti ste unazad i gledate krajolik kako juri sve brže i brže, osjećate kako vam vuče vrat prema naprijed - gotovo isti osjećaj koji biste inače imali pri snažnom kočenju. Pažljivo pomičete volan, pazeći pritom da ne poremetite ravnotežu, pazite na svoju putanju i kočenje kroz retrovizor, cijelo vrijeme pazeći na brzinu.'

Vaša reakcija na temu