Božinović predstavio prijedlog izmjena i dopuna Zakona o strancima

Na 64. sjednici Vlade Republike Hrvatske potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović predstavio je Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima te istaknuo kako je važećim Zakonom o strancima - koji se primjenjuje od 1. siječnja 2021. godine - uveden novi model izdavanja dozvola za boravak i rad čija je osnova zapošljavanje domaće radne snage. Tek ako takve radne snage nema, omogućava se zapošljavanja stranih radnika.

Ovim, novim, izmjenama i dopunama zakona pristupilo se radi usklađivanja s novom Direktivom Europske unije iz 2021. godine o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja visokokvalificiranih radnika, tzv. Direktivom o EU Plavoj karti, čija je svrha privlačenje visokokvalificirane radne snage.

Ministar Božinović pojasnio je:

'Bitne izmjene odnose se na produženje važenja Plave karte s 24 na 48 mjeseci, a moći će je dobiti i osobe koje nemaju obrazovnu kvalifikaciju, a vještine i to isključivo u IT sektoru, dokazuju radnim iskustvom što će procjenjivati povjerenstvo koje imenuje ministar nadležan za rad. Također, zadržan je uvjet da nositelj Plave karte mora imati mjesečno jednu i pol  prosječnu bruto plaću u Republici Hrvatskoj'.

Podaci

Aktualnim izmjenama zakona pristupa se reagirajući na aktualne potrebe za radnom snagom u Hrvatskoj, odnosno potrebama tržišta rada, budući da je zadnjih nekoliko godina došlo do velikog porasta potreba na tržištu rada, a samim time se povećala i potreba izdavanja dozvola.

Tako je 2024. godine izdano 206.529 dozvola, što je primjerice 210 % više nego što je bilo 2020. godine, kada ih je izdano 66.655.

Dozvole su u najvećem broju izdane za rad u djelatnostima graditeljstva - 75.071 radna dozvola, turizmu i ugostiteljstvu - 56.228 radnih dozvola, industriji - 28.486, prometu i vezama - 16.149 te u djelatnosti trgovine - 7925.

Najveći broj dozvola do kraja 2024. godine izdan je državljanima Bosne i Hercegovine, Nepala, Srbije, Indije, Filipina, Sjeverne Makedonije, Bangladeša, Kosova, Uzbekistana i Egipta.

'Što se tiče ove godine, do 31. siječnja 2025. izdano je 17.168 dozvola za boravak i rad za novo zapošljavanje, a u ovom trenutku 113.504 stranaca ima prijavljen boravak u Republici Hrvatskoj na temelju važeće dozvole za boravak i rad, tzv. aktivne dozvole jer te brojke se mijenjaju na dnevnoj osnovi radi isteka ili ukidanja dozvola, odnosno novih prijava boravaka u Hrvatskoj', naglasio je ministar Božinović.

Potrebno je napomenuti kako za jednu osobu može biti podnijeto više zahtjeva od strane različitih poslodavaca. Također, za jednu osobu može tijekom godine biti izdano više dozvola za boravak i rad zbog promjene poslodavca, zbog isteka dozvola i slično.

Noviteti koji se predlažu

Potpredsjednik Božinović pojasnio je kako se, u odnosu na prvo čitanje, posebno regulira:

- pravilo za smještaj stranih radnika, odnosno ako poslodavac osigurava smještaj ili je posrednik u osiguravanju smještaja radnika, mora pružiti dokaz o primjerenom smještaju kojeg prilaže uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad;

- obveza državljanina treće zemlje ili poslodavca je da obavijesti nadležno tijelo o prekidu ugovora o radu u roku od pet radnih dana, u odnosu na dosadašnjih 15 dana;

- mogućnost da bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada mogu raditi upućeni strani radnici koji dolaze iz druge članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana;

- obveza prijevoznicima - koji su državljane treće zemlje doveli u Republiku Hrvatsku iz druge države članice EGP-a, a za koje se utvrdi da ne ispunjavaju uvjete za boravak u Hrvatskoj - da ih bez odgađanja i o svom trošku odvedu iz Hrvatske;

- obveza poslodavaca prema kojoj daju novčano jamstvo Hrvatskoj - u iznosu od jedne prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene u Hrvatskoj - za slučaj da odustanu od radnika za kojeg su ishodili radnu dozvolu, a koja sredstva će se koristiti za troškove povratka državljana trećih zemalja koji tako nezakonito borave u Hrvatskoj;

- novi uvjet za ukidanje dozvole za boravak i rad ako poslodavac ne poštuje propise o zaštiti na radu ili se nalazi na popisu poslodavca za kojeg je utvrđeno postojanje neprijavljenog rada, prekršaja zbog pomaganja državljanima trećih zemalja u nezakonitom prelasku i slično;

- mogućnost izdavanja dozvola za boravak i rad bez testa tržišta rada ili mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ključnog osoblja u tvrtkama, potom sportaša ili državljanina treće zemlje čiji poslodavac izvodi radove na obnovi zgrada oštećenih potresom u skladu sa zakonom koji uređuje obnovu zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije. 

Također, ovim konačnim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona omogućava se produljenje privremenog boravka u druge svrhe osobama koje se nalaze na liječenju u Hrvatskoj, uz mišljenje nadležnog ministarstva. Za jednostavna (pomoćna) deficitarna zanimanja neće biti potrebno dokazivati iskustvo niti kvalifikaciju, primjerice pomoćni kuhar, pomoćni konobar, sobarica i slično.

'Plaća stranih radnika ne smije biti manja od plaće koju primaju hrvatski radnici u tom zanimanju', naglasio je potpredsjednik Božinović te nastavio kako je radi prilagodbe poslodavca predviđena odgoda primjene prekršajno pravnih sankcija kao zapreke za izdavanje dozvole za boravak i rad i to do 1. siječnja 2026. godine.

Predlaže se i zabrana obavljanja djelatnosti putem digitalnih platformi ako je taj poslodavac nezakonito zapošljavao strane radnike.

Vlada je prihvatila Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima te se upućuje u daljnju proceduru u Hrvatski sabor.