ČETVRTA BRIGADA U GRBU IMA TRI LAVA: Solinski povjesničar nam donosi priču o simbolu Dalmacije koji je bio nepoželjan u određenim razdobljima
Clipeus Croatorum Piše: Mate Božić

ČETVRTA BRIGADA U GRBU IMA TRI LAVA: Solinski povjesničar nam donosi priču o simbolu Dalmacije koji je bio nepoželjan u određenim razdobljima

Jedanput je bilo predloženo da grb Dalmacije okrunjen kraljevskom krunom vladajuće dinastije Karađorđevića postane ujedno i službeni grb Splitske oblasti

Neizostavni dio suvremene hrvatske heraldičke prakse je i municipalna heraldika, odnosno grbovi gradova i općina. Začetke te specifične grane grboslovlja moguće je pratiti od XIII. stoljeća, prvenstveno na području jadranske obale. Tako su primjerice neki od prvih ilustriranih primjera gradskih znamenja zabilježeni na pomorskim kartama, tzv. portulanima. Zahvaljujući oživljavanju interesa za grbove općenito, pa tako i za gradska znamenja, tijekom posljednjih desetljeća poduzeta su različita istraživanja ili priređene izložbe kojima je predstavljena bogata heraldička baština nekih dalmatinskih gradova, primjerice: Paga, Zadra, Šibenika, Makarske, Korčule, a odnedavno se tom nizu pridružio i Split.

Najstarija sačuvana splitska gradska znamenja iz prve i druge polovice XIV. stoljeća

Tako su se posjetitelji Muzeja grada od početka veljače do kraja travnja u okviru izložbe 'Splitski grbovi - Kameni grbovi iz Muzeja grada Splita' imali priliku upoznati s bogatom baštinom sačuvanih kamenih splitskih gradskih grbova, zatim obiteljskih (plemićkih i građanskih) te crkvenih grbova. Na taj je način publici prezentiran pedeset i jedan muzejski grb, koji su se većinom nekada nalazili na pročeljima gradskih kuća ili palača, a danas su svoje mjesto našli u splitskoj muzejskoj zbirci. Autorica ove zanimljive izložbe je viša kustosica Elvira Šarić Kostić, dok su likovni postav koncipirali viši restaurator Mirko Gelemanović i restauratorica Helena Tresić Pavičić.

Rekonstrukcija gradskih znamenja iz XIV. i XVI. stoljeća (prema C. Fiskoviću)

Izložba je upotpunjena raznim događanjima među kojima se izdvaja nedavno održano predavanje 'Hrvatska municipalna veksilologija i zastave grada Splita' pukovnika dr. sc. Željka Heimera, ujedno i aktualnog predsjednika HGZD-a (Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva). Izlaganje je ponudilo sažeti presjek uporabe municipalnih (gradskih i općinskih) zastava u Hrvatskoj, s osobitim osvrtom na grad Split. Tako se moglo saznati da je postojanje gradske zastave prvi put zabilježeno još tijekom XVII. stoljeća, dok je krajem XIX. stoljeća gradski grb uklopljen u nacionalne boje hrvatske trobojnice, čime se želio i simbolički istaknuti nacionalni smjer nove narodnjačke uprave grada izabrane 1882. godine. 

   

Rekonstrukcija splitskog gradskog grba i zastave nakon pobjede narodnjaka na općinskim izborima 1882. (prema Ž. Heimeru; FAME - Flags of modern era)

S obzirom na aktualnu heraldičku praksu zanimljivo je kako u suvremeno doba (osim u stiliziranoj kruni grba Republike Hrvatske) tradicionalni grb Dalmacije s tri leopardove glave ne nalazimo u znakovlju niti jedne od dalmatinskih županija, kao ni općina ili gradova. Tako je jedino aktualno municipalno znamenje u okviru kojega je (barem djelomično) moguće prepoznati grb Dalmacije - grb Zagrebačke županije. O razlozima zašto su leopardove glave 'istjerane' iz dalmatinskih municipalnih grbova moguće je samo nagađati, međutim vjerojatno se dobar dio razloga krije u posljedicama sraza nacionalnih ideologija na području Dalmacije u drugoj polovici XIX. i tijekom XX. stoljeća. 

   


Heraldički elementi dalmatinskog grba u kruni grba Republike Hrvatske i prvom polju složenog grba Zagrebačke županije (Ž. Heimer; FAME)

Naime, dok je hrvatska nacionalna svijest - simbolički izražena u prvom redu crveno-bijelo-plavom trobojnicom (kao na primjeru splitske gradske zastave iz 1882.) u tom periodu zahvaćala sve šire slojeve stanovništva, autonomaško-talijanaški pokret - koji se zalagao za očuvanje dalmatinske autonomije u okviru Austro-Ugarske i zaštitu talijanskih nacionalnih prava, osobito je isticao upravo tadašnje heraldičko znamenje Kraljevine Dalmacije, točnije grb s leopardovim glavama. Taj sukob simbola u konačnici je doveo do talijanaškog prisvajanja dalmatinskog grba kao izraza talijanske nacionalne svijesti u Dalmaciji u tolikoj mjeri da se taj najstariji hrvatski zemaljski grb u periodu nakon I. svjetskog rata i neuspjelog talijanskog teritorijalnog proširenja na dijelove Dalmacije smatrao gotovo neprijateljskim znakom.

Grbovi Bola i Korčule na hrvatskim trobojnicama krajem XIX. i početkom XX. stoljeća (rekonstrukcija - Ž. Heimer; FAME)

Tako je jedini pokušaj uvođenja dotadašnjeg dalmatinskog pokrajinskog grba u službenu heraldičku praksu Kraljevine SHS/Jugoslavije neslavno propao krajem 20-ih godina prošloga stoljeća. Budući da je nekadašnja Kraljevina Dalmacija odredbama Vidovdanskog ustava 1921. razdijeljena na oblasti tj. Splitsku i Dubrovačku oblast, dok je područje Boke kotorske uključeno u Zetsku oblast, u to vrijeme nije postojala jedinstvena dalmatinska pokrajinska skupština. Tako se o uvođenju dalmatinskog grba s tri okrunjene leopardove glave kao službenog grba 1927. godine raspravljalo u Oblasnoj skupštini Splitske oblasti. Naime, te se godine pojavio prijedlog da grb Dalmacije okrunjen kraljevskom krunom vladajuće dinastije Karađorđevića postane ujedno i službeni grb te oblasti. Međutim, tadašnji splitski veliki župan dr. Ivo Perović odbacio je navedeni prijedlog s obrazloženjem kako je u davna vremena to bio neprijateljski znak, a 'isto tako je i danas sidreni znak iredentizma i bitke za dalmatinske Talijane'.

  

 

Rekonstrukcija grba i zastave Pokrajine Zadar u sastavu Kraljevine Italije (prema Ž. Heimeru; FAME)

Da je navedeno stajalište splitskog velikog župana imalo uporište svjedoči i međuratna praksa uporabe dalmatinskog grba u okviru tadašnje talijanske državne heraldike. Naime, nakon I. svjetskog rata nekadašnji glavni grad Kraljevine Dalmacije Zadar se našao u sastavu Kraljevine Italije i to kao središte zasebne Pokrajine Zadar ('Provincia di Zara'). Zanimljivo je kako je talijanska fašistička propaganda Zadarsku pokrajinu nazivala 'Dalmazia italiana' (tj. talijanska Dalmacija), a kao pokrajinsko znamenje je dosljedno, masovno i službeno korišten tradicionalni grb Dalmacije te neslužbeno zastava s tri okrunjene leopardove glave na plavoj podlozi. Tako je grb Zadarske pokrajine u cijelom razdoblju njezina postojanja (1923.-1944.) kontinuirano sadržavao i grb Dalmacije, a jedan dio tog perioda grb s leopardovim glavama bio je čak prigodno 'nadopunjen' i znakovljem 'fascia' kao prepoznatljivog simbola talijanskih fašista.


Grb Pokrajine Zadar s tri okrunjene leopardove glave i fašističkim simbolom u gornjem dijelu (rekonstrukcija - Ž. Heimer; FAME)

Dijelom 'zahvaljujući' navedenom povijesnom nasljeđu tijekom razdoblja sveopćeg oživljavanja heraldičke prakse u Hrvatskoj početkom 90-ih godina XX. stoljeća u okvirima općinske, gradske i županijske dalmatinske heraldike nije niti došlo do pokušaja obnove uporabe okrunjenih leopardovih glava kao povijesnog pokrajinskog grbovnog znamenja. Međutim, zabilježeno je kako su elementi dalmatinskog grba (tri lava u raznim varijantama) bili korišteni u znakovlju cijelog niza postrojbi Hrvatske vojske tijekom Domovinskog rata 1991. - 1995. Među njima se svakako ističe Četvrta gardijska brigada - 'Pauci', osnovana upravo na današnji datum, 28. travnja 1991. godine.    

Varijante znakovlja IV. gardijske brigade iz 1993. i 1995. godine

Uz 4. gardijsku brigade heraldičke elemente iz pokrajinskog grba Dalmacije u okviru svojeg vojnog znakovlja koristile su i neke manje jedinice, kao primjerice: Mješoviti topnički divizijun 4. gardijske brigade, Topničko raketni divizijun 4. brigade; postrojba 'Šibenski topnici' - 1. topnička satnija 113. brigade; jedinica 'Šijun' 11. portd Zadar; 307. logistička baza Zadar; 7. domobranska pukovnija – Zadar i 15. domobranska pukovnija Petar Krešimir IV. - Šibenik; zrakoplovna baza Divulje te Vod Deri - topnička postrojba Hrvatske vojske Split.

   

Ratno znakovlje postrojbi iz Domovinskog rata: Mješoviti topnički divizijun 4. gardijske brigade, jedinica 'Šijun' iz Zadra i 15. domobranska pukovnija Petar Krešimir IV. iz Šibenika

     

Ratno znakovlje postrojbi iz Domovinskog rata: 307. logistička baza - Zadar, 7. domobranska pukovnija - Zadar i Vod Deri - topnička postrojba Hrvatske vojske - Split

Danas, umjesto stoljećima korištenih leopardovih glava, heraldička znamenja na grbovima i zastavama dalmatinskih županija čine drugi simboli. Primjerice, jedan dio složenog grba Dubrovačko-neretvanske županije tvori polje s crvenim i srebrnim gredama kao pojednostavnjeni oblik starog grba Dubrovačke Republike. S druge strane, na grbovima ostalih dalmatinskih županija dominira starohrvatsko znakovlje: u slučaju Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije riječ je o tzv. kruni Trpimirovića, a u grbu Zadarske županije prikaz ninske crkva sv. Križa iz IX. stoljeća. 

Heraldička znamenja četiri dalmatinske županije (Ž. Heimer; FAME)

Moglo bi se reći kako se upravo tzv. kruna Trpimirovića (ili tzv. Tomislavova/Zvonimirova kruna) u suvremeno doba nametnula kao heraldički element koji povezuje veći dio Dalmacije, pa čak i Dalmaciji susjedne krajeve Bosne i Hercegovine. Tako je, uz već navedene grbove odnosno zastave Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije, krunu Trpimirovića moguće uočiti i na grbovima: grada Knina, mjesnog odbora Vrana u općini Pakoštane, grada Biograda na Moru te općine Tomislavgrad u Bosni i Hercegovini. 

      

Municipalni grbovi s heraldičkim elementom tzv. starohrvatske krune Trpimirovića: Knin, Vrana, Biograd na Moru i Tomislavgrad (Ž. Heimer; FAME)

Pritom je riječ o onim županijama, gradovima, općinama i mjestima povijesno vezanim uz kralja Zvonimira i vladarsku kuću Trpimirovića. Treba istaknuti kako se taj grbovni znak nacionalnog karaktera, specifičan za hrvatsku heraldičku praksu, razvio tek tijekom XX. stoljeća i to po uzoru na krunu kakva je prikazana na reljefu u krstionici sv. Ivana u Splitu. Svojevrsnu zemljopisnu iznimku smještenu daleko izvan kruga navedenih administrativnih jedinica predstavlja grb općine Marija Bistrica u Hrvatskom zagorju, na kojem se u grbovnom štitu također može uočiti tzv. Tomislavova-Zvonimirova kruna kojom je okrunjen heraldički lik Bogorodice.

Vaša reakcija na temu
Aloooo article_emotions(44621, "");
Pregledaj komentare