Cijene hrane divljaju: Hrvatska pri vrhu eurozone po poskupljenjima

Dok se ukupna inflacija postupno normalizirala i trenutačno se nalazi na srednjoročnom cilju ESB-a od dva posto, barem na razini Europe, inflacija cijena hrane ostaje povišena. Neki dan je Eurostat objavio recentne podatke o inflaciji. Hrvatska se po njima nalazi na nezavidnom trećem mjestu po stopi inflacije. Ona iznosi gotovo duplo više od prosjeka EU-a, odnosno - 4,6 posto, piše N1.

Svaka treća osoba brine se hoće li si moći priuštiti hranu koju želi kupiti. I to nije samo dojam: cijene hrane i dalje su tvrdoglavo visoke, oko trećinu iznad pretpandemijskih razina.

Nažalost, cijene hrane posebno pogađaju kućanstva s nižim prihodima, jer svakodnevni troškovi za obrok čine znatan dio njihovih primanja, piše u svom blogu Europska središnja banka.

Cilj ESB-a – stabilnost cijena – definiran je pomoću harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP) te pokazuje koliko prosječno kućanstvo plaća za tipičnu košaricu proizvoda i usluga: od kruha i maslaca do prijevoza i odmora. Sve se stavke svrstavaju u četiri glavne kategorije, a to su energija, usluge, roba široke potrošnje i hrana.

Hrana u prosjeku čini oko 20 posto košarice – više nego dvostruko u odnosu na energiju. Inflacija se računa usporedbom cijena u određenom trenutku s onima iz istog razdoblja prethodne godine.

Najnoviji podaci iz kolovoza 2025. pokazuju da je inflacija cijena hrane i dalje najviša među svim komponentama HICP-a te trenutačno iznosi 3,2 posto.

Središnje banke poput ESB-a obično prate ukupne promjene cijena, a manje se usredotočuju na pojedine komponente. No trenutačno su tri razloga zbog kojih je hrana u posebnom fokusu: jaz između cijena hrane i ukupnih cijena veći je i dugotrajniji nego prije, hrana utječe na sve i snažno oblikuje inflacijska očekivanja te porast cijena hrane najteže pogađa kućanstva s nižim prihodima.

Od uvođenja eura 1999., cijene hrane uglavnom su rasle nešto brže od ostalih cijena. No jaz koji se otvorio od 2022. godine iznimno je velik i dugotrajan.

Cijene hrane nisu rasle jednako; one se razlikuju po kategorijama proizvoda i među zemljama. Meso, odnosno govedina, perad i svinjetina, danas je više od 30 posto skuplje nego krajem 2019. Cijene mlijeka porasle su oko 40 posto, a maslaca čak 50 posto u odnosu na razine prije pandemije. Još snažniji rast bilježe kava, maslinovo ulje, kakao i čokolada.

Među zemljama eurozone rast cijena hrane od kraja 2019. godine kreće se od 20 posto na Cipru do čak 57 posto u Estoniji, a u Hrvatskoj je zabilježen rast od 47 posto.

Na inflaciju cijena hrane utječu i kratkoročni i dugoročni čimbenici – i globalni i domaći. Na svjetskoj razini, rast prihoda, osobito u zemljama u razvoju, povećao je potražnju za poljoprivrednim proizvodima i podigao cijene. Na domaćem planu, produktivnost u poljoprivredi u pravilu raste sporije nego u drugim sektorima.

Klimatske promjene postaju još jedan ključni faktor jer su ekstremni vremenski uvjeti poput suša i poplava sve češći i ozbiljno narušavaju opskrbne lance. Primjerice, dugotrajne suše u južnoj Španjolskoj 2022. i 2023. godine uzrokovale su skok cijena maslinovog ulja, a cijene kave i kakaa porasle su nakon loših vremenskih uvjeta u izvoznicama poput Gane i Obale Bjelokosti.