MFK - TREĆI DAN: Od druženja Sanje Pilić sa splitskom djecom do čuvanja čakavice kao kulturne baštine

Kako je Mediteranski festival knjige od svojih početaka vezan i uz razvijanje kulture čitanja, tako su i susreti s autoricama i autorima koji pišu za djecu uvijek živahni i rado posjećeni. Na osmom MFK takav je susret upriličen s jednom od najpopularnijih autorica dječje književnosti Sanjom Pilić kojim je moderirala Romana Ban. Djeca su vrlo aktivno, i s desecima radoznalih pitanja sudjelovala u razgovoru i o njezinim brojnim djelima, ali i o svojim navikama čitanja, te načinu na koje se o književnosti govori na satovima hrvatskog jezika u školama.

Čakavici je, pak, bio posvećen panel Kako očuvati i prezentirati govor kao nematerijalnu kulturnu baštinu kojim je moderirala Marina Gudelj, čemu je povod bilo prošlogodišnje proglašenje blatskog narječja s Korčule u registar nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske. Ivana Sardelić predstavila je projekte vezane uz čuvanje govora iz Blata, ponajprije kroz približavanje djeci, koja su ona koji će u budućnosti čuvati lokalni govor. Na 8. MFK je održana i dječja radionica na kojoj su i polaznici iz Splita učili riječi iz tog korčulanskog mjesta.

Da lokalni govor može biti i turistički proizvod potvrdila je direktorica TZ Blato Maja Šeparović. Primjerice, u predstavljanju Blata kao destinacije napravljeni su i autentični blatski suveniri suveniri u suradnji s kulturnom ustanovom Blatski fižuli koji se bave lokalnim govorom, a najpopularnija je igra memory s blatskom abecedom. Priča o jeziku zanimljiva je i strancima, ali su razumljivo za nju posebno zainteresirani i gosti iz drugih, posebno kontinentalnih dijelova Hrvatske. Priređuju se i edukativne ture za mještane Blata kojima se otkriva svo bogatstvo lokalne baštine.

Spisateljica i umjetnica Nataša Jukić istaknula je, pak, potrebu za očuvanjem kaštelanske čakavice koja se dijelom 'spojila' sa splitskom, i sve se teže razlikuje. Situacija na Braču je dosta bolja, rekao je Hrvoje Marko Peruzović, rodom iz Dola, jer ima dosta ljudi koji je koriste i koji se njome aktivno bave. Nekoliko je kulturnih događanja posvećenih sasvim ili dijelom bračkoj (i općenito) čakavici, a po njemu je mnogo čuvanju lokalnih govora pomogao i glazbeni 'otočki val' s izvođačima poput Šo Mazgoon!, Gegota, grupe Valentino Bošković ili Kopito.
Nataša Jukić dodala je da se i u Kaštelima održavaju manifestacije posvećene popularizaciji i čuvanju čakavice, ali prilagođene modernom dobu. I u Kaštelima su takvi programi povezani sa školama, ali i s turističkom ponudom, primjerice kroz Kaštelansko kulturno ljeto.

Spomenula je i rad Radojke Baldić-Đugum, autorice 'Rječnika kaštelanskog govora: Beside kaštelanske'. Baš od takvog rječnika i, recimo, radijskih emisija na dijalektu krenula je i spomenuta zaštita blatskog govora. Čak su se i dječje priče prevodile na blatski govor. Kao vrlo pozitivan primjer Peruzović je, pak, naveo Kristijana Novaka koji svoje romane piše na međimurskom.

Poseban izazov ipak je prenošenje lokalnog govora djeci, zbog različitih utjecaja kojima su izložena. Jezik društvenih mreža drugačiji je od govornog, dominira engleski. No, zaključili su govornici, baš okretanjem suvremenim alatima, pa i društvenim mrežama može se puno postići, a postoje i primjeri kad se na taj način umnogome uspjelo, primjerice - opet - u Blatu na Korčuli.