Demografkinja Sanja Klempić Bogadi s Instituta za migracije i narodnosti u Točki na tjedan N1 televizije komentirala je rezultate popisa stanovništva.
Klempić Bogadi misli da je podatak o broju stanovnika poprilično točan.
- Metodologiju nije izmislio Državni zavod za statistiku. Siutacija s pandemijom nije olakšala situaciju s provođenjem popisa - kazala je.
Rezultati su za demografe, tvrdi Klempić Bogadi, očekivani.
- Ovo je demografska realnost Hrvatske. Ako se Hrvatska želi usporediti s drugim državama Europske unije, Hrvatska ulazi u skupinu zemalja s Latvijom, Litvom, Bugarskom i Rumunjskom koje imaju kontinuirani pad broja stanovnika zadnjih 30 godina. Ako bi se željeli usporediti s bivšim zemljama nekadašnje Jugoslavije, onda jedino Slovenija ima povoljniju demografsku sliku - izjavila je.
Iznijela je i jedan zabrinjavajući podatak.
- Prema posljednjim projekcijama Eurostata do 2100. godine, nažalost Hrvatska ulazi u skupinu europskih zemalja za koje se očekuje da će imati najveći pad broja stanovnika, znači više od 30 posto. Opet znači iste zemlje - Latvija, Litva, Bugarska, Rumunjska i Hrvatska - rekla je.
Prema istim projekcijama, govori, očekuje se da bi 2100. Hrvatska imala oko 2,7 milijuna, govori.
- Međutim, migracijska komponenta je jedan čimbenik koji je nemoguće predvidjeti - napomenula je.
Koji bi bili uzroci takve demografske slike?
- Često se ističe da je Hrvatska tradicionalno migracijska zemlja. Mi smo imali tu nepovoljnu okolnost rata - rekla je.
Komentirala je i situaciju u Slavoniji. Naime, Vukovarsko-srijemska županija izgubila je najviše stanovnika prema posljednjem popisu.
- To su područja koja se nikad nisu ekonomski oporavila nakon rata. Mi smo izgubili u ratu veliki broj malih poduzeća i industrija koji su bili pokretači razvoja u malim ili srednjim gradovima. Kad usporedite BDP tih županija s podacima iseljavanje, vidite poveznicu između ekonomskih pokazatelja i iseljavanja. Primorske županije imaju turizam i nemaju tolike potrebe za iseljavanjem - zaključila je demografkinja.