Dragan Primorac: Otvaranje škola nije utjecalo na porast oboljele djece od koronavirusa

Gostujući u Intervjuu tjedna Media servisa profesor Dragan Primorac odgovorio je na neka najaktualnija pitanja vezana uz epidemiju koronavirusa, kad možemo očekivati cjepivo, osvrnuo se na odluke Nacionalnog stožera, a dotaknuo se i drugih projekata u kojima sudjeluje i metoda liječenja.

Aktualiziralo se ovih dana pitanje možemo li u isto vrijeme oboljeti od koronavirusa i od gripe. Primorac na to kaže: 

'Mi takvih slučajeva još uvijek nemamo i to je dobra vijest, a tehnologije idu naprijed. Već sada imamo tzv. 'point-of-care tehnologiju' gdje se analizom određenog uzorka kod jedne osobe za 15-20 minuta možete utvrditi radi li se o genomu SARS-CoV-2 virusa ili pak virusa gripe što nam pomaže odrediti u kojem smjeru ići. Znanost je napravila ogromne iskorake glede molekularne dijagnostike i to moramo iskoristiti. Teoretski vi možete oboljeti od više virusnih oboljenja, možete imati i treći i četvrti virus, ali ako znamo kako optimizirati liječenje nema nikakvog razloga za zabrinutost'.

A za zabrinutost i paniku nema razloga, tvrdi, zato što smo na to spremni, i što puno znamo i o gripi i o COVID-19. Na pitanje je li preoptimistično vjerovati da bismo mogli pronaći cjepivo do proljeća, odgovorio je:

'Ovo je jedan postupak gdje se brzina stvaranja novog cjepiva mjeri u mjesecima i to je jedan potpuno neprirodni proces jer za razvoj jednog normalnog cjepiva treba proći pet-šest i više godina. U ovom trenutku imamo 91 cjepivo u pretkliničkoj fazi ispitivanja  i 52 cjepiva koji se nalazi u jednoj od tri kliničke faze ispitivanja. Dok ne vidim za ljude sigurno i učinkovito cjepivo, ali na razini stanične i humoralne imunosti, ne možemo razgovarati o njegovoj primjeni'.

Hoćemo li se po pronalasku cjepiva vratiti na staro normalno, odnosno da će prestati sve epidemiološke mjere? 

'Imamo li staro normalno za gripu? Mi živimo s gripom i svake godine se pripremamo, imamo cjepivo manje ili više učinkovito, ovisi o soju virusa koji se mijenja i mutira. Tako isto i danas, mi živimo više manje normalno, oprezno i odgovorno', odgovara Primorac.

Kada su u pitanju mjere koje je donosio i još uvijek donosi Nacionalni stožer, Primorac kaže da se donose odluke sukladno postojećim znanstvenim spoznajama, a njegov osobni stav je da sve treba raditi u interesu građana Republike Hrvatske. Konkretno se osvrnuo na ranija propitivanja oko odluke da se otvore škole. 

'Svježi podaci pokazuju da otvaranje škola nije utjecalo na porast oboljele djece u školama. Jedan dio te djece, možda ih je 25 posto više u samoizolaciji, ali većih problema nemamo, a velika je stvar da škole u Hrvatskoj rade', ističe.

Često ističe snagu imuniteta u borbi protiv koronavirusa. Objašnjava da nije jednostavno virusu ući u naš organizam, ali da i sami moramo pomoći svom imunitetu.

'Kad je toplije vrijeme i kad je veća vlažnost u zraku te istodobno pojačano UV zračenje, nije jednostavno virusu preživjeti. Nemojte zaboraviti i niz drugih stvari koje mogu pomoći našem imunosnom sustavu. Tako znanstveni rezultati sugeriraju da normalna količina spavanja pomaže u produkciji tzv.  zaštitnih citokina. Osim toga važnu ulogu imaju i tjelovježba, hrana, vitamin D., itd. Na studiji većoj od 10.000 ispitanika je pokazano da u osoba koje imaju nisku razinu vitamina D, postoje češće respiratorne infekcije. Druga studija, nedavno objavljena u znanstvenom časopisu JAMA je pokazala da osobe s nižom razinom vitamina D lakše obolijevaju od COVID-19', tvrdi.

Pola milijuna ljudi godišnje premine od iznenadne srčane smrti u SAD-u, a 50 posto njih je napravilo prethodne kardiološke preglede i nisu pronađeni značajni klinički rezultati, ističe Primorac koji kao predsjednik Zdravstvene komisije HNS-a sudjeluje u projektu u prevenciji iznenadne srčane smrti u sportaša. Profesor objašnjava da je često jedini način za predikciju iznenadne srčane smrti uz kliničku obradu i genetsko testiranje. U suradnji s američkim kolegama ovih dana intenzivno rade na provođenju takvih testiranja. Analiziraju se rezultati 20-ak ispitanika, točnije nogometaša svih uzrasta, kojima je istodobno testiramo 293 gena. A koji su rezultati?

'Primijetili smo u nekoliko slučajeva pojavnost određenih mutacija koje mogu dovesti do iznenadne srčane smrti. Mi se na žalost iznenadnom srčanom smrti bavimo kad se to dogodi na terenu. Treba djelovati preventivno. Drago mi je da Hrvatska opet prednjači u određenim za sportaše iznimno važnim procesima, a prevencija iznenadne srčane smrti zasigurno je jedan od njih. U suradnji s američkim kolegama i Hrvatskim nogometnim savezom te nizom vodećih znanstvenih institucije, pokrenuli smo procese koji snažno pozicioniraju našu medicinu i sport. Između ostalog, zar nismo prvi na svijetu objavili cjeloviti model  povratka igrače  na nogometne terene u najvećoj fazi epidemije COVID-19’’ koji je impresionirao i vodeće ljude UEFA-e i FIFA-e', rekao je profesor.

Specijalna bolnica Sv. Katarina lider je u primjeni korištenja matičnih stanica u liječenju osteoartritisa i oštećenja hrskavice, a njeni liječnici su zadnjih godina objavili desetke članaka u najznačajnijim medicinskim časopisima. 

'Naime, učinci mikrofragmentiranog masnog tkiva, prvenstveno putem stanica stromalne vaskularne frakcije (progenitori endotelnih stanica, periciti, supraadventicijske adipozne stromalne stanice i zrele endotelne stanice) ili točnije putem njihovih bioaktivnih faktora su imunomodulacijski, antiapoptotički, angiogenetski i regenerativni. Sve navedeno dovodi do posljedičnog porasta glikozaminoglikana (GAG) u hijalinoj hrskavici, što je direktno povezano s povećanjem kvalitete hrskavice, što u konačnici rezultira i s klinički mjerljivim parametrima u oboljelih od osteoartritisa, prvenstveno kroz smanjenje boli te povećanje opsega pokreta. Koncept regenerativne medicine danas je u Americi vrlo atraktivan i bit će nam nit vodilja u proizvodnji organa. Možete zamisliti koliki je iskorak u modernoj medicini kad bismo mi od vlastitih stanica mogli proizvesti  'organe’ koji će izliječiti do sada neizlječive bolesti', objašnjava profesor Primorac.

Komentirao je i uspješnu identifikaciju Marije Krucifikse Kozulić za koju se vodi postupak proglašenja blaženom i svetom. Vraćanju Riječke majke kući pridonio je kao voditelj tima forenzičara ih Hrvatske i SAD-a.

'Ovo je jedan od rijetkih puta, mnogi mi kažu i prvi put da Katolička crkva tijekom postupka beatifikacija ima toliko znanstvenih i egzaktnih dokaza da taj proces može biti rapidno ubrzan. Svi naši rezultati već su objavljeni u znanstvenom časopisu 'Genes' koji je do danas pročitalo tisuće znanstvenika u svijetu i koji znaju za ovaj konkretan slučaj.  Ovom prilikom zahvaljujem hrvatskim kolegama iz Rijeke i Splita, američkim kolegama te nadbiskupu Ivanu Devčiću, sestri Dobroslavi Mlakić, i svim sestrama Presvetog Srca Isusova na izvrsnoj suradnji tijekom postupka identifikacije koji je trajao punih 9 godina Osim što smo napravili golemi iskorak, a postavili smo i neka nova pravila integracije znanstvenih spoznaja u postupak beatifikacije, naravno uz sve druge kriterije koji moraju biti zadovoljeni', zaključio je Primorac.