Dronovi, kamere i brza reakcija: Iako je bilo više požara, opožarena površina je značajno manja nego lani
Ljeto 2025. ubraja se među najrazornije sezone šumskih požara u Europi u novijoj povijesti
Protupožarna sezona 2025. godine u Hrvatskoj završila je s iznenađujuće pozitivnim ishodom unatoč većem broju požara nego prethodne godine. Broj požara u 2025. godini blago je porastao u odnosu na 2024., ali je opožarena površina smanjena za više od 70 %. Takav dramatičan pad opožarene površine ukazuje na znatno učinkovitije gašenje i prevenciju šumskih požara. Još je važnije istaknuti da ove godine u ljetnim požarima nije bilo smrtno stradalih osoba, ni među vatrogascima ni civilima, što potvrđuje učinkovitost sustava zaštite od požara.
Usporedba sezona požara u Hrvatskoj
U 2024. godini zabilježeno je ukupno 6650 požara, od čega su 3825 bili požari raslinja, a opožareno je ukupno 26.807 hektara niskog raslinja i šume. Nasuprot tome, 2025. godina donijela je tek minimalan porast u broju požara (6700 požara), ali je ukupna opožarena površina smanjena za više od 70 %.
Ključ uspjeha 2025. leži u boljoj prevenciji i brzoj reakciji. Svaki požar gasio se odmah raspoloživim snagama, uz korištenje protupožarnih zrakoplova i intervencijskih postrojbi po potrebi. Nije bilo potrebe za angažiranjem dodatnih snaga iz drugih županija, što govori da su lokalne jedinice bile dobro pripremljene. Posebno se naglašava važnost moderne tehnologije, poput nadzornih kamera i zračnih letjelica (dronova), koji omogućuju otkrivanje požara u najkraćem roku i brzu reakciju vatrogasaca.
Zahvaljujući tim mjerama, većina požara 2025. ostala je malog razmjera te su zabilježena samo dva veća požara koja su prešla površinu od 100 ha, dok su lani neki požari zahvatili gotovo 2000 ha.
Prosječno je ovog ljeta u Hrvatskoj izbijalo oko 20 požara dnevno, ali su gotovo svi brzo stavljeni pod kontrolu. Osim toga, ove godine nije bilo ljudskih žrtava, što je dodatna potvrda uspješne protupožarne sezone.
Sezona požara u Europi
Ljeto 2025. ubraja se među najrazornije sezone šumskih požara u Europi u novijoj povijesti. Do sredine kolovoza već je u Europskoj uniji izgorjelo preko 880.000 hektara vegetacije, što je višestruko više od prosjeka za razdoblje 2006.–2024. godine. Ekstremni toplinski valovi i suša stvorili su uvjete za požare golemih razmjera u više zemalja.
Najpogođenija je bila Španjolska gdje je u samo 228 požara izgorjelo 382.607 hektara. Portugal je zabilježio 6327 požara i opožarenih 155.390 hektara, čak 18 puta više nego u istom razdoblju lani.
Rumunjska je doživjela 453 požara s ukupno 125.996 hektara opožarenih površina, dok je Italija imala 174 veća požara i oko 70.315 hektara opožarenih površina. Grčka je izgubila oko 45.290 hektara, što je manje od rekordnih godina, ali i dalje zabrinjavajuće.
Ukupno gledajući, 2025. godina bila je jedna od najgorih u povijesti EU po pitanju šumskih požara, približivši se neslavnom rekordu iz 2022. Ovi trendovi naglašavaju važnost međunarodne suradnje u vatrogastvu, prilagodbe klimatskim promjenama te edukacije građana o odgovornom ponašanju.
Hrvatska pritom može poslužiti kao pozitivan primjer kako ulaganje u prevenciju i brzu reakciju može donijeti znatno manje štete, čak i u godinama s velikim brojem požara. Osim vatrogasne opreme, moderni uređaji i kamere na raznim objektima pomažu vatrogascima u brzoj detekciji i brzoj reakciji koja smanjuje štetu od požara.