Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale u Ministarstvu obrane, brigadni general Ivan Raos, načelnik Operativne uprave GS OSRH, Neven Karas, ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite i general-pukovnik Slavko Barić, vojni analitičar, gostovali su u emisiji HTV-a 'Otvoreno' i govorili o liječničkim pregledima uoči uvođenja temeljnog vojnog osposobljavanja te kako će izgledati obuka, a kako civilno služenje.
Počeli su liječnički pregledi uoči uvođenja temeljnog vojnog osposobljavanja. Ministarstvo obrane uputilo je pozive za 1200 kandidata, a do 1. ožujka trebalo bi biti odabrano 800 ročnika koji će popuniti vojarne u Kninu, Slunju i Požegi.
Kako izgleda liječnički, koliko ih je zasad sposobno ili nesposobno? Kako će izgledati obuka, a kako civilno služenje za one koji se pozovu na priziv savjesti?
Ivan Jušić je rekao kako su liječnički pregledi krenuli prošli četvrtak nakon usvajanja zakona u Saboru i donošenja pravilnika.
- Koncem prosinca su upućeni pozivi za 1500 mladića i djevojaka. Za 1200 mladića koji su rođeni 2007. godine i 300 mladića koji su se dragovoljno prijavili starijih godišta i 85 djevojaka. U Hrvatskoj još uvijek ne postoji vojna obveza za djevojke tako da se one dragovoljno prijavljuju. Prvo ide opći liječnički pregled, nakon toga EKG, uzima se nalaz urina i krvi. Obavlja se pregled sluha i vida i psihologijsko testiranje za sve kandidate. Već sad smo uputili preko 2 tisuće poziva za novi krug liječničkog koji će se obavljati tijekom veljače i tako ćemo u svakom mjesecu nastaviti dok ne iscrpimo cijelu generaciju otprilike 19 do 20 tisuća mladića koji su rođeni 2007. godine. Do 20. siječnja dobit ćemo prva uvjerenja, rekao je.
Istaknuo je kako kod zdravstvenog pregleda nema priziva savjesti.
- On se odnosi na službu u Hrvatskoj vojsci, obnašanja vojničke dužnosti u Hrvatskoj vojsci. Dok ne dobiju poziv za služenje, temeljno vojno osposobljavanje, nemaju na što iskazati priziv savjesti. Ako to netko iskaže, dužni smo dalje proslijediti u Ministarstvo unutarnjih poslova i nadležno tijelo koje će u roku 30 dana donijeti odluku o prihvaćanju ili ne prihvaćanju priziva savjesti, rekao je.
Ivan Raos je naglasio da je temeljna vojna obuka strukturirana programski na jedan siguran, pouzdan i vođeni način.
- Taj prvi dan je prihvat, da se upoznaju s tim vojničkim načinom života i svega onog što ih očekuje tijekom služenja, odnosno tijekom vojnog osposobljavanja. Kroz dostupnost prema sportskim sadržajima, vježbalištima, kabinetima, učionicama, struktura koja će s njima upravljati, instruktora, zapovjedna struktura i sve te informacije će im biti iskazane prvi dan, tako da nikakvih nepoznanica neće biti, rekao je.
Ide uredno šišanje.
- To nije iz hira, to je zbog higijene. Vojska počiva na urednosti i prema tome je redovno i obavezno, dodao je.
Ustajanje je ujutro u šest.
- Nakon toga imamo onaj dio koji je jutarnja higijena, nakon toga imamo jutarnje kondicioniranje, poslije tog jutarnjeg kondicioniranja je doručak, nakon doručka je postrojavanje i priprema za jutarnju smotru, jutarnja smotra, u 8.15 je podizanje državne zastave i pozdrav državnoj zastavi, kratko informiranje i u 8.30 kreće redovita obuka. Ona traje do 13 sati. U tih 5 sati, nakon trećeg sata će biti pauza za njihov užinu i nakon petog sata je vrijeme ručka, nakon ručka ponovo imaju nešto slobodnog vremena da bi u 15 sati krenuli ponovo s dodatna 3 sata koja traju do 17.30. Nakon toga imaju čišćenje opreme, odlaganje oružja, večera, nakon večere je slobodno vrijeme, sportske aktivnosti, sportski sadržaj, u 21.30 je večernja higijena, prebrojavanje i utvrđivanje brojnog stanja i u 22 sati je počinak, objasnio je.
Neven Karas je pojasnio kako će izgledati civilna zaštita.
- Postoje dva modela na koji način se može obaviti civilna služba. Jedna je u tijelu nadležnom za civilnu zaštitu, to će biti u Ravnateljstvu civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova i ta traje tri mjeseca neprekidno. Drugi oblik civilne službe je u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, u kojima traje četiri mjeseca, međutim ne radi se o tome da je neprekidno, nego pet dana u tjednu po osam sati, rekao je.
Osam sati se računa kao jedan dan odrađene civilne službe.
- Što se tiče onih mladića koji će biti raspoređeni kod nas u Ravnateljstvo civilne zaštite, znači oni će prolaziti osposobljavanje za provođenje mjera i aktivnosti civilne zaštite radi spašavanja života ljudi i materijalnih dobara. Za početak pripremljeno je u Jastrebarskom, u Bizovcu i u Divuljama kod Trogira, to su tri lokacije u kojima bi se krenulo, a perspektivno se razmišlja i o drugim lokacijama kao što su Dugi Dol i Varaždin. Ta tri mjeseca su tamo i prolaze osposobljavanje koje se sastoji od tri uvjetno rečena dijela, znači sastoji se od temeljnog osposobljavanja, specijalističkog osposobljavanja i uvježbavanja, rekao je.
Slavko Barić je istaknuo da nakon 2008. kada se ukinulo služenje vojnog roka da se bitno promijenila geopolitička ili sigurnosna situacija.
- Jednostavno potreba da imate veći broj ljudi koji su uvježbani, koji su spremni za određene poslove u pitanju obrane, u pitanju zaštite je nešto što je postavljeno pred ne samo naše društvo, nego čini mi se da mnoge zemlje već imaju i otišle su i dalje nego što je to napravila Hrvatska. Ono što se promijenilo, promijenile su se generacije mladih ljudi koje nisu imali obvezu služenja vojnog roka i sadašnje Ministarstvo obrane je donijelo odluku koja prije svega treba razmatrati da uvođenje vojnog roka nije cilj, nego sredstvo na koji način ćemo ojačati sigurnost, obranu, otpornost države na koji način ćemo i borbeni i neborbeni sektor upotpuniti i društvo pripremiti za eventualna događanja u području obrambenih stvari ili u području većih prirodnih, tehničkih ili drugih nepogoda, rekao je.
Mišljenja je da je ovo krajnje vrijeme da se nešto poduzelo.
- Generacije i generacije su izašle koje nemaju svoj raspored, koje nemaju određene vještine, sposobnosti, nisu uključeni u zaštitu države. Jednostavno filozofija koju smo vodili, ušli smo u NATO. NATO će nas štititi, trebamo imati malu profesionalnu vojsku koja će onda biti sposobna obraniti, sudjelovati zajedno sa našim partnerima i tako dalje u obrambenim pripremama.
Naglasio je kako se sve bitno promijenilo i još brže se mijenja te postoji potreba da se društvo pripremi.
- Ja ne govorim da će sutra ti mladići ići u rat, ali ne može se dozvoliti da naše društvo bude nepripremljeno, da nema tu socijalnu osjetljivost prema pitanju zaštite, prema pitanju obrane. I u tom smislu gledam na jedan izuzetno pozitivan pomak, hrabar iskorak Ministarstva obrane, a obrambena politika nije stvar samo Ministarstva obrane, nego vlade Republike Hrvatske, rekao je Barić.
Ovo smatra kao samo početni korak.
- Da bismo došli do željenog cilja, postoji još niz aktivnosti koje će biti potrebno odraditi s ovim ročnicima, bez obzira jesu li civilni i vojni, da bi oni u potpunosti ušli u taj obrambeni sustav države, rekao je.