GABRIELA BOŠNJAK: Mladi moraju shvatiti što je na kocki, ako se demokratske norme zanemare

Ove godine obilježava se 35 godina od pada Berlinskog zida, ključnog trenutka koji je otvorio vrata demokraciji u Hrvatskoj. Iako je zemlja napredovala, sada se suočava s novim izazovima, uključujući rastući nacionalizam i politički ekstremizam. Za mlađe generacije, koje nikada nisu iskusile život pod režimom, demokracija se može činiti kao nešto što se podrazumijeva. No, jesu li u potpunosti uključeni u njezino oblikovanje?

U sklopu međunarodne kampanje 'Thank You Democracy' (Hvala demokraciji), hrvatska podružnica Europske demokratske mreže mladih (EDYN) širi se svijest o važnosti demokracije, podržava mlade lidere iz Europe u promicanju demokratskih vrijednosti, građanskog angažmana i političkih reformi.

Gabriela Bošnjak je poduzetnica i politički angažirana mlada osoba. Aktivna je u raznim inicijativama, uključujući Europsku demokratsku mrežu mladih, zagovara demokratske i ekonomske reforme, istovremeno osnažujući mlade da se uključe u politiku i javni život. Gabriela je podijelila svoje uvide o tome kako današnja mladež doživljava demokraciju, ključnu ulogu građanskog angažmana i prepreke s kojima se suočavaju u održavanju demokratskih ideala koje su mnogi borci postigli.

Kad se sjetite pada Berlinskog zida, kako mislite da bi vaš život i karijera izgledali da se to nije dogodilo?

- Da zid nije pao, vjerujem da bi moj život bio ograničen na mnogo načina. Vjerojatno bih se našla u izrazito ograničenom okruženju, s ograničenim mogućnostima za osobni izražaj i razvoj. U zatvorenom društvu, moji bi karijerni putevi bili određeni od strane drugih, a slobode ključne za osobni i profesionalni razvoj bile bi nepostojeće. Otvoreno društvo za koje se danas zalažem možda ne bi bilo ni moguće; moja bi uloga vjerojatno bila ograničena na administraciju pod strogom državnom kontrolom, bez mogućnosti da otvoreno slijedim svoje liberalne vrijednosti. Ovo zaista naglašava koliko je sloboda esencijalna - ne samo za moj rad, već i za moj identitet.

Kako mislite da mladi ljudi danas, koji nisu živjeli pod represivnim režimom, gledaju na demokraciju? Mislite li da je uzimaju zdravo za gotovo?

- Moguće da mladi vide demokraciju kao nešto što se podrazumijeva, nešto što je oduvijek postojalo. Bez iskustva represije nije jednostavno previdjeti koliko demokracija može biti krhka. Zaista moramo stvoriti prilike, kroz građanske aktivnosti i rasprave, koje će im pomoći da shvate stvarne, opipljive prednosti demokracije, posebice slobodu da donose neovisne odluke i izraze svoje mišljenje, te što je na kocki ako se demokratske norme zanemare.

Iz vašeg kuta gledanja, koji su ključni demokratski problemi kojima mladi u Hrvatskoj smatraju da treba posvetiti više pažnje?

- Za mlade u Hrvatskoj, ekonomske prilike, transparentnost i obrazovna reforma su visoko na listi prioriteta. Želimo jasne i dostupne prilike za poboljšanje svojih života, što uključuje transparentnu vlast kojoj možemo vjerovati. Mnogi smatraju da država ne pruža dovoljno podrške kako bi mladi poduzetnici i profesionalci uspjeli, te da našem obrazovnom sustavu nedostaju praktične i kritičke vještine koje su potrebne u današnjem svijetu. Smatramo da su ovi problemi temeljni za stvaranje inkluzivne i učinkovite demokracije.

Uključeni ste u javni život u Hrvatskoj. Zašto mislite da je važno da se mladi uključuju u javni život? Koji bi im savjet dali?

- Angažman u javnom životu daje mladima direktan utjecaj na kreiranje budućnosti i ključan je temelj za zdravu demokraciju. Savjetovala bih mladima da istražuju građanske uloge, ne samo kao način da se njihov glas čuje, već kako bi razumjeli kako javne politike utječu na stvarne živote. Aktivnim sudjelovanjem u svojim zajednicama mogu vidjeti učinak dobrog upravljanja i razviti liderske vještine koje će koristiti njima i društvu.

Koji su, prema vašem mišljenju, neki učinkoviti načini da se mladi ljudi uključe u politiku i građanske aktivnosti? Kako ih možemo bolje angažirati?

- Možemo ih angažirati tako da ih pronađemo tamo gdje već jesu - na društvenim mrežama i u digitalnim prostorima. Obrazovanje je također ključ; vjerujem da škole trebaju staviti građansko znanje kao ključni dio kurikuluma. Također, mentorstvo može biti izuzetno snažno. Povezivanjem mladih s iskusnim liderima u njihovim zajednicama, stvaramo puteve za njih da vide stvaran, pozitivan učinak građanskog angažmana.

Kako mislite da prošla iskustva Hrvatske s represijom i dalje utječu na povjerenje ljudi u današnju vlast i demokratski sustav?

- Povijest Hrvatske dovela je do kompliciranog odnosa s vlastima i autoritetom. Mnogi ostaju skeptični, bojeći se da bi svaka promjena mogla dovesti natrag do restriktivne vlasti. Ovo nepovjerenje stvara apatiju i pasivnost. Da bismo to promijenili, moramo promicati transparentnost i graditi povjerenje, pokazujući da je sustav odgovoran i prilagodljiv svim građanima.

Kao mlada osoba u politici, što vas je prvo privuklo na angažman? Jeste li naišli na neke izazove?

- Privukla me ideja da budem dio rješenja, a ne samo pasivni promatrač. Htjela sam doprinijeti društvu u kojem su individualne slobode zaštićene i u kojem svi imaju jednake prilike za uspjeh. Naravno, bilo je izazova - od generacijskog skepticizma do strukturnih prepreka u ponekad krutom sustavu. Ali upornost i posvećenost demokratskim idealima vodile su me kroz sve. Kad vidite opipljiv učinak dobrog upravljanja, čak i u malim stvarima, sve se to isplati.

Nacionalistički i ekstremistički pokreti rastu diljem Europe. Smatrate li da su ti trendovi prijetnja demokraciji?

- Apsolutno, ti trendovi predstavljaju stvarnu prijetnju. Nacionalizam, ako se ne kontrolira, može potkopati jedinstvo i ljudska prava, dok dezinformacije urušavaju povjerenje javnosti. Demokracija je otporna, ali samo ako ljudi aktivno rade na njezinoj zaštiti. Potrebni su nam i zakonski okviri i društvena svijest kako bismo se borili protiv dezinformacija, a moramo promicati toleranciju i inkluzivnost. Demokracija cvjeta kada prioritet dajemo otvorenosti i raznolikosti, umjesto podjelama.

Neki ljudi s nostalgijom gledaju na socijalističko razdoblje. Kakve izazove ova nostalgija predstavlja za izgradnju uključive demokratske budućnosti u Hrvatskoj?

- Nostalgija svakako može biti problematična, posebno kada idealizira sustav koji ograničava osobne slobode. To može stvoriti iskrivljenu sliku vlasti koja zanemaruje nedostatak individualne slobode u to vrijeme. Edukacija javnosti o važnosti demokracije i mogućnostima koje ona pruža ključna je kako bismo to prevladali. Potrebna nam je uravnotežena perspektiva o našoj prošlosti kako bismo krenuli naprijed s jakom posvećenošću demokratskim vrijednostima.

Kako Hrvatska može iskoristiti svoju povijest, i dobre i loše strane, za jačanje svoje demokratske kulture u budućnosti?

- Povijest Hrvatske bogata je lekcijama o otpornosti i prilagodljivosti. Prihvaćanjem pozitivnih aspekata naše prošlosti i učenjem iz pogrešaka možemo graditi demokratsku kulturu koja cijeni slobodu i inkluzivnost. Radi se o tome da gradimo na našim snagama i osiguramo da naša budućnost ostane otvorena, tolerantna i kontinuirano se poboljšava gdje idemo naprijed zajedno.