HDZ-ov Željko Reiner: U Ustavu nema antifašizma, samo ZAVNOH

HDZ-ov potpredsjednik Sabora Željko Reiner sinoć je u emisiji HRT-a Otvoreno kazao da u hrvatskom Ustavu nema antifašizma te to argumentirao činjenicom da su u Ustavu odluke ZAVNOH-a u kojoj su bile različite stranke.

'Ovo je Hrvatska. Današnja Hrvatska je isključivo nastala na temeljima Domovinskog rata. Nikakvih priča o antifašizmu, toga nema uopće u Ustavu. Ima ZAVNOH-a, a u ZAVNOH-u su bile različite stranke. To se pokušava izvitoperiti. Ljevica to pokušava interpretirati da su to antifašisti, a s druge strane prisvajaju antifašizam isključivo komunizmu, odnosno ljevičarstvu', kazao je Reiner.

U svojoj izjavi Reiner, piše Faktograf, netočno navodi da u Ustavu nema antifašizma. Kao što smo već naveli, kada je istu stvar tvrdio povjesničar, bivši ministar kulture i zagrebački gradski zastupnik iz stranke 'Blok za Hrvatsku' Zlatko Hasanbegović, u izvorišnim osnovama Ustava navedeno je:

'Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrđenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u različitima državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo:

(…)

– u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju Drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963. – 1990.), na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost'.

ZAVNOH je bio antifašističko vijeće

Kao što se može vidjeti, Reiner točno navodi da se u izvorišnim osnovama, odnosno preambuli Ustava, navode odluke ZAVNOH-a, no prema njegovoj interpretaciji, ZAVNOH ne znači i antifašizam. No, to je teško obranjiva teza jer je ZAVNOH kratica za – Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske. Dakle, u samom nazivu se navodi da je to antifašističko vijeće.

Hrvatska enciklopedija navodi da je ZAVNOH bio opće političko predstavništvo sudionika antifašističke borbe na području Hrvatske za II. svjetskoga rata, utemeljeno 1943.

'Prvo, osnivačko zasjedanje, bilo je održano u Otočcu 13. VI. 1943., dok je druga sjednica bila održana idući dan (14. VI.) na Plitvičkim jezerima. Tada je bio izabran Izvršni odbor ZAVNOH-a od 11 članova i njegov predsjednik V. Nazor. Prihvaćena su dva dokumenta: Rezolucija (Plitvička rezolucija) i Proglas narodima Hrvatske. Prema Rezoluciji, ZAVNOH je preuzeo ulogu najvišega političkoga tijela Hrvatske i rukovodstva NOP-a, dok su u Proglasu bili objavljeni osnivanje i ciljevi ZAVNOH-a. Na Drugom zasjedanju ZAVNOH-a, održanome 12–15. X. 1943. u Plaškom, bilo je izabrano 15 vijećnika u novi Izvršni odbor te Tajništvo, koje je s odjelima ZAVNOH-a obavljalo ulogu hrvatske vlade, sve do osnutka Narodne vlade Hrvatske u Splitu 1945. Bio je donesen Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji ZAVNOH-a, potvrđene su odluke njegova Prvoga zasjedanja te odluka Izvršnoga odbora od 22. IX. 1943. o priključenju svih dijelova Hrvatske koji su prema Rimskim ugovorima iz 1941. bili pripali Italiji', navodi Hrvatska enciklopedija.

'Na Trećem zasjedanju, održanom u Topuskom 8–9. V. 1944., ZAVNOH je postao nositelj suvereniteta narodâ i države Hrvatske. Donesena su četiri akta: Odluka o odobrenju rada predstavnika Hrvatske u Drugom zasjedanju AVNOJ-a, u okviru koje je prihvaćena odluka o stvaranju zajedničke federativne države s ostalim narodima Jugoslavije na principu nacionalne ravnopravnosti, zatim Odluka o proglašenju ZAVNOH-a vrhovnim zakonodavnim i izvršnim predstavničkim tijelom i najvišim organom državne vlasti Demokratske Hrvatske, potom Deklaracija o osnovnim pravima naroda i građana Demokratske Hrvatske te Odluka o ustroju i poslovanju NOO-a i skupština u Federalnoj Državi Hrvatskoj. Prema Poslovniku ZAVNOH-a, umjesto Izvršnog odbora izabrano je Predsjedništvo od 31 člana. Tim odlukama ZAVNOH se oblikovao u ‘pravi državni sabor Hrvatske’, odluke kojega su bile presudne za održanje hrvatskoga državnog kontinuiteta. God. 1945. Predsjedništvo ZAVNOH-a povjerilo je V. Bakariću mandat za sastavljanje Narodne vlade Hrvatske, koja je bila osnovana u Splitu 14. IV. 1945. Posljednje zasjedanje ZAVNOH-a održano je 24–25. VII. 1945. u Zagrebu. Tada je promijenio naziv u Narodni sabor Hrvatske, a njegov sastav proširen je na vijećnike iz svih hrvatskih krajeva. Rad je zaključio odlukom o svojem raspuštanju i izborima za Ustavotvorni sabor Hrvatske (1946)', dodaje Hrvatska enciklopedija.

U završnoj natuknici Hrvatska enciklopedija navodi i da su 'Odluke ZAVNOH-a imale presudno i dalekosežno značenje u obrani hrvatske državnosti te su bile ustavno-pravni temelj suvremene Republike Hrvatske'.

U ZAVNOH-u su uz komuniste bili i HSS-ovci i SDS-ovci

Reiner točno navodi kako su u strukturama ZAVNOH-a, uz Komunističku partiju Hrvatske koja je predvodila Narodnooslobodilačku borbu u 2. svjetskom ratu, sudjelovale i druge stranke, a bilo je i nezavisnih zastupnika. Gabrijel Grabar u svome diplomskom radu na Filozofskom fakultetu pulskog Sveučilišta Juraja Dobrile, uglavnom se pozivajući na rad Hodimira Sirotkovića iz 1973. godine piše da je za 'potrebe omasovljavanja i popularizacije NOP-a (Narodno-oslobodilačkog pokreta, op.au.) na području Hrvatske donešena odluka o osnivanju ZAVNOH-a kao najvišeg predstavničkog tijela narodne vlasti', a potom navodi i tko je činio Inicijativni odbor ZAVNOH-a, piše Faktograf.

Ostatak teksta možete pročitati ovdje.