Nedostatak kvalificirane radne snage i neusklađenost vještina s potrebama tržišta identificirala je gotovo polovica anketiranih tvrtki kao glavne prepreke za jačanje gospodarske pozicije Hrvatske u Europi, u anketi o prerađivačkoj industriji koju je HGK provela krajem godine. Anketirane tvrtke također smatraju da ključni potencijali rasta leže u naprednoj proizvodnji i automatizaciji (31%) te obnovljivim izvorima energije i čistim tehnologijama (26%). Rezultati ove ankete predstavljeni su na konferenciji Hrvatske gospodarske komore - Vrijeme je za industriju, održane danas u Zagrebu.
'U razgovorima o budućnosti hrvatske industrije, vječna je tema udjela industrije u BDP-u, kao i očekivanja daljnjeg pada. Tu danas pomičemo gol. Ne trebamo govoriti o udjelu, već o povećanju produktivnosti, i to kroz povećanje kompetencija radne snage i tehnološki napredak. Naše tvrtke smatraju da je jedna od glavnih prepreka inovacijama u prerađivačkoj industriji nedostatak financiranja. Prema našim analizama, oko 40 posto tvrtki ocjenjuje korištenje raspoloživih EU fondova i poticaja učinkovitim za povećanje konkurentnosti i rasta. No, postoji prostor za poboljšanje u apsorpciji tih sredstava. Posebno ističem da smatram da bi natječaji trebali biti kontinuirano otvoreni. Bez toga dolazi do mimoilaženje između razvojno-strateške faze tvrtki kada se ne mogu prijaviti na natječaj i operativne faze, kada se mogu prijaviti, ali relevantni natječaji su možda istekli', poručio je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj, Tomislav Radoš.
Gotovo dvije trećine anketiranih tvrtki spremno je odgovoriti na zahtjeve novih propisa i standarda unutar EU, a širenje na nova tržišta, povećanje proizvodnih kapaciteta, te unapređenje vještina su im glavni razvojni prioriteti. Dok je rješavanje izazova administrativne i regulatorne složenosti za gotovo svaku drugu ispitanu tvrtku, ključ jačanja konkurentnosti.
'Vlada čvrsto vjeruje u potencijal hrvatske industrije i kontinuirano poduzima korake kako bi uklonila birokratske prepreke, olakšala poslovanje i potaknula ulaganja. Administrativno rasterećenje, koje provodimo, omogućava poduzetnicima fokus na stvaranje vrijednosti, dok izmjene Zakona o poticanju ulaganja kao i Zakon o državnim potporama za istraživačko-razvojne projekte osiguravaju konkretnu podršku za ulaganja, inovacije i zelene projekte. Naš cilj je globalno konkurentna industrija, odgovorna prema okolišu i spremna na izazove digitalne i zelene tranzicije. Kroz strateška ulaganja u obnovljive izvore energije, pametne tehnologije i energetski učinkovite procese, zajedno s gospodarstvenicima i inovatorima te akademskom zajednicom, gradimo snažnije, otpornije i održivo gospodarstvo', rekao je državni tajnik iz Ministarstva gospodarstva Goran Romek.
Digitalna tranzicija predstavlja priliku za inovacije koje mogu smanjiti troškove i povećati produktivnost. Polovica tvrtki je već započela ili provela digitalnu transformaciju poslovanja, no čak jedna četvrtina anketiranih iz prerađivačke industrije ne smatra tu temu relevantnom.
'Nedostatak kvalificirane radne snage te zelena i digitalna tranzicija pokazali su se kao najveći izazovi domaće industrije. S obzirom da Hrvatska nema razvijenu automobilsku industriju, nedostatak kvalificirane radne snage jedan je od izazova s kojim se naša kompanija već duže vrijeme suočava. Kako bismo tome doskočili, intenzivno surađujemo s obrazovnim institucijama, provodimo vlastite programe edukacije i potičemo razvoj karijera unutar kompanije. Taj proces uključuje praktičnu obuku, mentorstvo i prilagođene edukacijske module kako bismo razvili kadrove koji mogu odgovoriti visokim zahtjevima naših kupaca', rekao je Marinko Došen, predsjednik upravnog odbora AD Plastik.
Kada je umjetna inteligencija u pitanju, udio poduzeća s razvijenom AI strategijom porastao je s 37 na 44 posto, prema posljednjoj analizi koju je HGK provela s Best Advisoryjem. Ušteđeno vrijeme dobiveno primjenom AI-a tvrtke najviše koriste za povećanje produktivnosti (oko 70 posto) i nove zadatke (oko 60 posto). Tek 10 posto tvrtki provodi redovne edukacije, što je dvostruko više u odnosu na pet posto prošle godine.
Analiza IT industrije HGK za 2023. godinu pokazuje rast, ali i prve znakove usporavanja. Bilježi se blago usporavanje rasta broja zaposlenih, poslovnih prihoda i prihoda od izvoza. Ipak, IT sektor ostaje jedan od najpropulzivnijih u Hrvatskoj. Brojka od gotovo 7 tisuća IT poduzeća, predstavlja udio od 4,3 posto u ukupnom broju poduzeća u zemlji koja čine 3,6 posto ukupne zaposlenosti u Hrvatskoj. Prosječna EBITDA marža u sektoru iznosi 18 posto, što je za 6,9 postotnih bodova više od hrvatskog prosjeka.
'Hrvatski IT sektor nastavlja pisati priču o izvanrednom uspjehu – u samo četiri godine broj IT poduzeća porastao je za gotovo 67 posto, dok su prihodi na inozemnim tržištima skočili nevjerojatnih 119 posto, dosegnuvši 1,74 milijarde eura. Ovi impresivni rezultati ne samo da potvrđuju snagu našeg IT sektora na globalnoj razini, već ga pozicioniraju kao ključni motor gospodarskog razvoja Hrvatske. Dodatno, prosječna neto plaća u sektoru iznosi 1.683 eura – čak 46,7 posto više od nacionalnog prosjeka, što pokazuje kako IT industrija postavlja također i nove standarde u zapošljavanju i uvjetima rada', pojasnio je Alojzije Jukić, predsjednik Udruženja za IT HGK.
Vrijednost bruto investicija u novu dugotrajnu imovinu su IT poduzeća povećala za visokih 91 posto u 2023. godini u odnosu na godinu prije, što je najviši godišnji rast u petogodišnjem razdoblju.