HGK UPOZORAVA: Aktualna regulativa koči razvoj e-mobilnosti u Hrvatskoj
'U tijeku je poziv za sufinanciranje minimalno 150 punionica za električne autobuse vrijednosti 50 milijuna eura'
Manjkavosti Zakona o infrastrukturi za alternativna goriva te kašnjenja u implementaciji europskih uredbi i direktiva u nacionalnu regulativu negativno utječu na dinamiku izgradnje infrastrukture za punjenje električnih vozila, upozorava Grupacija operatora mreža punionica za električna vozila HGK.
Hrvatska se nalazi na začelju Europske unije po udjelu obnovljivih izvora energije u prometu (0,9 %), prodaji električnih vozila (3 %) i broju punionica na 100.000 stanovnika - prosjek EU-a 2024. godine bio je bio 200 punionica, Hrvatska ih je imala 59. Njihov je broj raste, ali ne zadovoljava potrebe i posebno je problematičan u ljetnim mjesecima kada nam dolazi veliki broj turista s električnim vozilima. Prema zadnjim podacima, u Hrvatskoj je instalirano ukupno 1422 punionica od kojih 44 imaju priključak viši od 100kWh, navodi HGK.
Iako domaće tržište e-mobilnosti bilježi rast, infrastrukturni izazovi i sporost u transponiranju EU regulativa usporavaju razvoj, ističe Dino Novosel, predsjednik Grupacije operatora mreža punionica za električna vozila HGK.
'U Grupaciji upozoravamo na ozbiljne prepreke razvoju e-mobilnosti u Hrvatskoj. Predloženi Zakon o infrastrukturi za alternativna goriva sadrži neprovedive odredbe koje prijete ograničavanjem tržišta i odlaskom operatera. Ključni problemi uključuju ubrzani tempo donošenja Zakona bez stručne rasprave, neprilagođene regulative za infrastrukturu, nedefinirane odgovornosti oko provedbe Zakona i nerealne cjenovne modele. Tražimo aktivnu suradnju industrije i donositelja Zakona kako bi regulativa podržala, a ne kočila razvoj e-mobilnosti', poručio je Novosel.
Uspostava javne, polu javne i privatne infrastrukture uređena je EU Uredbom o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva (AFIR), koja još uvijek nije prenesena u domaću regulativu, što za posljedicu ima nepostojanje ultra-brzih punjača na TEN-T na strateškim koridorima, neadekvatnu infrastrukturu u turističkim destinacijama te visoke troškove priključenja punionica na mrežu. U Grupaciji upozoravaju da se kasni i s primjenom Direktive o obnovljivim izvorima energije III (RED III) u Nacionalni energetski i klimatski plan (NCEP) i EPBD direktivom i principa right to plug, zbog čega je gotovo nemoguće opremanje postojećih zgrada punionicama.
Državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić mišljenja je da Hrvatska ima respektabilan broj javno odstupnih punionica u odnosu na broj električnih vozila, zbog čega će u budućnosti naglasak biti na daljnjoj elektrifikaciji voznog parka. Najavio je objavu poziva za sufinanciranje 1300 javnih punionica minimalne snage 50 kW s rokom postavljanja do lipnja 2026. godine.
'U tijeku je poziv za sufinanciranje minimalno 150 punionica za električne autobuse vrijednosti 50 milijuna eura koji je otvoren do kraja kolovoza 2025. godine. Kroz Nacionalni plan opravka i otpornosti instalirat će se 6 punionica za baterijske vlakove u Varaždinu, Virovitici, Osijeku, Bjelovaru, Puli i Splitu te će se razviti baterijski i elektro-baterijski vlakovi. U planu je nabava dodatna 4 baterijska vlaka (za splitsko i istarsko područje) i 4 elektro-baterijska vlaka (za povezivanje Krapine i Bjelovara sa Zagrebom) te 2 punionice (Lupoglav i Velika)', naveo je Mihotić.
AFIR uredba, koja je stupila na snagu u travnju 2024., obvezuje članice EU da do kraja 2025. osiguraju punionice za osobna vozila na svim glavnim cestama na svakih 60 kilometara i to minimalne snage 400 kW, i pod istim uvjetima za teška teretna vozila do 2030. godine. Aktualna će biti sve dok udio električnih vozila u EU ne dosegne 15 posto, što za Hrvatsku znači oko 200 tisuća registriranih vozila. Uredba predviđa investicije u iznosu od 200 milijuna eura do 2030., kako bi se podigao udjel obnovljivih izvora energije u prometu s postojećih 0,9 posto posto na minimalno obvezujućih 24,6 posto.
U Grupaciji operatora mreža punionica za električna vozila HGK pozornost skreću i na nedovoljno jasne kriterije za dodjelu sredstava za razvoj mreža punionica te na ignoriranje inputa investitora kod donošenja zakona. Zaključuju kako navedeno stvara značajnu nesigurnost među ulagačima, a što može u pitanje dovesti daljnja ulaganja u stratešku infrastrukturu i ozbiljno ugroziti ostvarenje ciljeva Hrvatske u dekarbonizaciji prometa.