Čak 37 posto nekretnina u Hrvatskoj lani su kupili - stranci
U statistiku ne ulaze tvrtke
Prije 15 ili 20 godina, kada bi kupac nekretnine došao, prvo njegovo pitanje je bilo sigurnost ulaganja. U međuvremenu smo ušli u EU, uveli euro, kreditni rejting se povećao i sve to utječe na percepciju stranih ulagača, a ulazak u OECD, kao elitni klub, tu će dodatno pomoći. No, naš je problem: malo prodavatelja, a ogromno tržište kupaca, koje se sada i dodatno povećava. To znači da će cijene nekretnina možda ići gore, ali postoje mehanizmi da se to spriječi, rekao je Branko Papeš, vlasnik Dogma nekretnina, na panelu održanom u sklopu EFRI Gospodarskog foruma, 'Članstvo Hrvatske u OECD-u: Nova perspektiva gospodarskog i poslovnog razvoja', prenosi Novi list.
Papeš kaže da su 37,5 posto nekretnina lani kupili strani državljani, a tu ne ulaze tvrtke u stranom vlasništvu, što znači da je brojka još veća. Kupuju na Jadranu, u Zagrebu, a na nekim mikrodestinacijama je udio stranaca čak 90 posto.
- Nekretnine se ne prodaju, nego kupuju. To bi trebalo osvijestiti. Ulaskom u OECD će se pritisak još malo povećati. No, dao bih primjer Australije, koja je također članica OECD-a, a koja uvodi dvije godine zabrane stjecanja nekretnina od strane stranih državljana i tvrtki u pretežito stranom vlasništvu. Kod nas je lani bilo 11.516 kupoprodaja sa stranim državljanima, bez tvrtki. U Australiji ih je pak bilo 1.119, prije nego se donio taj zakon, pa sad vidite koje su to razlike - poručio je Papeš koji je tako otvorio pitanje ne bi li i kod nas trebalo razmišljati u tom pravcu, no moderator, profesor Darko Tipurić, kaže da Hrvatska to ne može učiniti jer je članica EU-a, na što je Papeš komentirao da onda samo treba slijediti taj savjet, da se kupuje, a ne prodaje, pa neće biti problema.
Nadalje, kaže Papeš, nije svaki kupac – dobar kupac.
- Otvorit će se tržište. Mislim da ni do kakvih poremećaja neće doći na tržištu stambenih nekretnina po gradovima. Doći će do promjene kod ekskluzivnih nekretnina i projekata. U trenutku kad se proda neki projekt, gubi se kontrola nad tim, a imamo loših primjera pa bi trebalo razmišljati da se, kad se nekom nešto proda, zadrži kontrola nad tim projektima. Ti kupci kad dolaze, među njima imate kupce, investitore i špekulante, a od špekulanata bi se trebalo zaštititi. Država bi trebala razmisliti kako nad strateški bitnim projektima zadržati kontrolu - upozorio je Papeš.
Teuta Duletić, izvršna direktorica Lürssen Design Center Kvarnera, rekla je da pridruživanjem OECD-u postaju dostupniji razni financijski mehanizmi koji danas nedostaju. Dobivamo, kazala je, uvid u dobre prakse, dobivamo na konkurentnosti, a i reputacijski to daje jednu težinu. Tomislav Radoš, potpredsjednik za industriju i održivi razvoj HGK-a, rekao je da ulazak u OECD otvara perspektive, a na nama je hoćemo li ih iskoristiti.
- Imamo puno dobrih zakona, ali ih ne primjenjujemo. Ako ulazak u OECD doprinese i tome da zakone koje imamo budemo provodili, bit će izvrsno za cijelo gospodarstvo, a i za investicije - kazao je Radoš.
Veli da unatoč tome što se govori o potrebi stranih investicija, u energetici konkretno imamo deinvestiranje, gdje neki investitori odlaze jer se nismo držali rokova i procedura koje smo sami sebi propisali. Marijo Volarević, direktor u JGL-u, rekao je da su oni dugo na stranim tržištima, a OECD će, kaže, možda olakšati razinu komunikacije između pojedinih tržišta. Dario Silić, generalni direktor Bina – Istre, kaže da je ovo dodatni impuls koji će olakšati i pojeftiniti financiranje, jer se i rizik smanjuje.
