HRVATSKA U PROBLEMIMA Nitko ne želi raditi u školi

Mnogi se pitaju je li moguće da nekada najljepše zanimanje na svijetu - ono učiteljsko, više nije popularno? A da je tome tako govore podaci da sve manje učitelja i predmetnih nastavnika žele raditi u školi posebice se to odnosi na obveznu osnovnu školu. Neprestano se traže zamjene, predmeti su nerijetko pokriveni nestručnom zamjenom. 

Nedostatak kadra postao je problem broj jedan u školama.             

- Ja smatram da je najuspješniji dan u školi taj kada nema organizacija zamjena, na sve načine se organiziramo od domišljatosti satničarke i mene u organizaciji same nastave, imamo tu nesreću da radimo u dvije smjene, odljev kadrova već dugo postoji, kaže Maja Morić Kulušić, ravnateljica OŠ Brodarica, za HRT.

Ravnatelji se snalaze na sve moguće načine kako bi nastava bila pokrivena.

- Mi u velikim gradovima imamo šansu da razmjenjujemo jedni od drugih. S Jedne strane uzimamo jedni drugima kadrove, svi fluktuiraju, a s druge strane imamo neformalne učiteljske odnose ravnateljske skupine i tu zamolimo za pomoć, kaže Ljiljana Klinger, ravnateljica OŠ Matije Gupca, Zagreb.

Nedostaje profesora matematike i prirodoslovlja

- Imamo najviše problema naći zamjenu u prirodoslovnim predmetima, matematici, tehničkoj kulturi.... Vrlo je teško naći zamjenu, nekad moramo posezati za studentima koji još nisu završili fakultet, govori Zvonimir Radić, pedagog OŠ Petra Preradovića, Zagreb.

I dodaje - nestručne zamjene uvijek su lutrija, nikada ne znate koga ćete dobiti i hoće li se snaći u razredu.

- U školama gdje su te zamjene duže, pitanje je o kakvom znanju se radi i što će biti s tim učenicima u budućnosti kada odu u sljedeću vertikalu obrazovanja, ističe Marita Guć, ravnateljica OŠ Manuš, Split.

Satničari imaju najviše posla. Organizirati, dogovarati, upisivati sve u raspored. I svaka je ideja dobrodošla.

- U našoj školi postoji jedno zgodno rješenje, a to je obrnuti raspored. Unutar tog obrnutog rasporeda vidimo koji su nam ljudi slobodni i to naš satničar napravi početkom školske godine, što znači da se za zamjene na kraće vrijeme, na sat-dva ili dan-dva, ljude može na vrijeme upozoriti i onda se te zamjene nikada ne svode na čuvanje djece, kaže Dušica Vunić, ravnateljica OŠ Berak.

Ali ravnatelji zbog nedostatka kadra, a za spas znanja, imaju još ideja. Jedna od njih je i honoriranje ljudi koji žele raditi.

- Ljudi koji su zaduženi u svom 40-satnom vremenu, pristaju na honorare i dolaze iz jutarnje u popodnevnu smjenu iz druge škole, kaže Maja Morić Kulušić, ravnateljica OŠ Brodarica.

Nedostatak kadra u školama nije samo hrvatski problem, imaju ga i škole drugdje u Europi. Ipak, pitamo se je li se moglo ponuditi neko rješenje na razini institucija koja su zadužene za politiku obrazovanja, a ne da se ravnatelji na kojekakve načine snalaze kako bi učenicima osigurali koliko-toliko adekvatno obrazovanje. Jer ovdje nije riječ samo o nedostatku kadra za stem područja koje se stimulira stipendijama, nego se problem širi i na druge predmete. A sve veće iznenađenje je i kamo odlaze učitelji razredne nastave.

- Gdje učiteljice razredne nastave na zamjeni odrade jedan dio i onda prelazi u predškolsku ustanovu budući da tamo dobiju posao na neodređeno. To je jedan problem koji se nama sad ukazuje, kaže Mario Plavčić, ravnatelj OŠ Satnica Đakovačka.

U srednjim školama kažu - mi si ne možemo dopustiti nestručno pokrivenu nastavu, a mi se pak čudimo zašto se to dopušta u osnovnoj školi koja je, usput rečeno, obvezna za svu djecu.