JAKOPOVIĆ O INFLACIJI 'Cijene sigurno neće biti više onako na kakve smo navikli'

Hrvatska se opet suočava s rastućom inflacijom, koja je u siječnju iznosila 4% i bila najveća u eurozoni. Istodobno, traje jednotjedni bojkot nekih trgovačkih lanaca i proizvoda, a Vlada se protiv inflacije bori i ograničavanjem cijena 70 proizvoda. Kako obuzdati inflaciju, a da se pritom ne ugrozi domaća proizvodnja, razgovaralo se na okruglom stolu Hrvatske poljoprivredne komore.

Ograničavanje cijena i jeftini uvoz: Može li domaća poljoprivreda izdržati pritisak?

O cijenama hrane i budućnosti domaće poljoprivrede u središnjem Dnevniku HRT-a novinar Mladen Sirovica razgovarao je s predsjednikom Hrvatske poljoprivredne komore Mladenom Jakopovićem.

Nakon ograničavanja cijena 70 proizvoda Jakopović je izrazio zabrinutost zbog toga pa je objasnio i zašto.

- Već na sjednici Vlade iskazali smo zabrinutost što se tiče naših članova odnosno primarne poljoprivredne proizvodnje iz nekoliko razloga. Općenito zamrzavanje cijena u nekom dužem razdoblju, a nadamo se da ovo stvarno neće biti duže od 1. lipnja, uvijek radi neke poremećaje u tržištu. Vrlo je teško zapravo očekivati da će se trgovci odreći dijela marže. Stoga očekujem da će se najvjerojatnije to preliti na dobavljače, odnosno ili distributere ili prerađivače. Oni će opet pritisak izvršiti na primarnu poljoprivrednu proizvodnju, istaknuo je Jakopović.

No, slaže se da se nešto moralo napraviti.

- Sada treba naći jedan zdravi balans na koji način će se to posložiti. Međutim, što se primarne poljoprivredne proizvodnje tiče, bez nekih jakih ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, u preradbene kapacitete, vrlo teško će se suzbiti inflacija samo na temelju uvezenih artikala koje očekujemo da ćemo sad dobiti sa onim najnižim jednim proizvodom, istaknuo je Jakopović.

Pribojava se uvoza jeftinije robe koja nije kvalitetna.

-  Trgovac mora istaknuti proizvod koji mora biti po najnižoj cijeni. Vrlo je teško da će taj proizvod biti iz Hrvatske jer mi jednostavno ne možemo proizvesti po toliko jeftinim cijenama koliko se može jeftino uvesti iz nekih trećih zemalja, smatra Jakopović.

Ključ je u investicijama: Zašto Hrvatska zaostaje za europskim konkurentima?

Na pitanje tko treba odigrati ključnu ulogu da bi se u Hrvatskoj povećala domaća poljoprivredna proizvodnja, što bi možda u konačnici proizvelo i veće količine, a možda i niže cijene Jakopović je istaknuo kako je već dugi niz godina je zapravo poljoprivreda malo zanemarena.

- Uvijek je priča puno se ulaže, velike milijarde idu u poljoprivredu, međutim malo od tih silnih milijardi zapravo završi u samim investicijama. Ono što je nasušno potrebno poljoprivredi su investicije u preradu, u modernizaciju. Mi smo posljednji ušli u Europsku uniju, prošli smo samo jedan sedmogodišnji period. Zemlje koje su nama glavni konkurenti Austrija, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Njemačka prošle su nekoliko sedmogodišnjih perioda i izuzetno puno investirale u poljoprivredni sektor gdje to mi nismo, objasnio je Jakopović.

Dodatno je pojasnio u čemu je problematika.

- Prvo, nismo bili sastavni dio te Europe. Drugo, zemlje u okruženju dodatno iz svojih proračuna ulažu mogućnosti čak do 200% za investicije u pojedinu zemlju. To neke bogate zemlje puno više koriste od Republike Hrvatske i tu već dugi niz mjeseci molimo Vladu da nam izađe u susret s kapitalnim ulaganjima koja bi pomogla našim poljoprivrednicima, a u konačnici potrošačima da ne bi imali toliko skupu hranu. Svi smo u konačnici potrošači, rekao je Jakopović. 

Utjecaj američkih carina na cijene

Na pitanje koliko će na stanje u poljoprivredi utjecati carine koje iniciraju SAD, te eventualne protumjere pogođenih Jakopović je istaknuo kako carine sigurno neće dobro utjecati na stanje u poljoprivredi.

- Ako se uvedu, možemo očekivati reciprocitet Europe prema Americi. Ono gdje nismo samodostatni, a uvozimo iz američkog kontinenta, to će poskupjeti. A tamo gdje imamo dovoljno pa izvozimo u SAD će nastati poplava viškova, istaknuo je Jakopović.

Naveo je i primjer koji se događa nekoliko zadnjih mjeseci.

- Imamo višak svinjogojske proizvodnje u Europi i meso dolazi pod niskim cijenama u Hrvatsku. Naši svinjogojci su u zadnja dva mjeseca ponovno na koljenima, naglasio je.

Zaključno je rekao kako nema baš puno onda dobrih vijesti za potrošače.

- Što se tiče carina sigurno nisu dobre vijesti. Ali moram utješiti, imamo dovoljno količine u EU, nećemo biti sigurno gladni. Međutim cijene sigurno neće biti više onako na kakve smo navikli, kazao je Jakopović.

Bojkot, skupa proizvodnja i ograničene cijene: Kako zaustaviti inflaciju?

Cijena jabuke u pakiranju od dva kilograma ograničena je na 2,19 eura. Od te cijene proizvođač će dobiti pola iznosa. Možda i manje, pokušaju li ostali u lancu od polja do stola - trošak ograničavanja cijene - prebaciti na onog prvog u lancu.

- Generalno je otprilike pravilo da od cijene koja je na policama trgovačkih lanaca, da otprilike 50 do 60% neto dobije proizvođač. U ovim situacijama problematične klime, vrlo reguliranih uvjeta vezano za zaštitna sredstva, problema s radnom snagom, troškovi su takvi da dođe u pitanje opstojnost takve proizvodnje, tvrdi predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota.

Sve je manje onih koji u Hrvatskoj ulažu u poljoprivrednu proizvodnju, jer ona je sve skuplja, a pritisak da se smanje otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda sve veći.

- U ovih 10 dana poskupjela su mineralna gnojiva 30%. Nitko ne vrši kontrolu niti spominje seljaka i nas primarne proizvođače koji sve to stavljamo na stol prerađivaču i dalje u lancu opskrbe, istaknuo je predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore Petar Pranjić.

Poskupljenje mineralnih gnojiva znači i skuplju proizvodnju hrane u Europi. Rusiji smo nametnuli sankcije pa više ne uvozimo plin, ali uvozimo mineralna gnojiva.

- Europa je ovisna o uvozu mineralnih gnojiva, a Rusija je tu jedan od najvećih svjetskih proizvođača. U 2023. uvezli smo više od 6 milijuna tona gnojiva iz Rusije, vrijednosti preko 2 milijarde eura. tako da je pitanje jesmo li uspjeli ili nismo. Onaj efekt koji smo postigli je da smo poskupili proizvodnju za europske proizvođače, smatra agrarni analitičar Robert Jurušić.

Pitanje je kako će ograničavanje cijena proizvoda utjecati na domaću proizvodnju dok traju bojkoti trgovina.

- Nisam sigurna koliko će naši poljoprivredni proizvođači biti u mogućnosti spustiti cijene i odgovoriti izazovima Vladinih mjera. Bojim se da bismo mogli opet vidjeti povećanje uvoza, jeftinije nekvalitetne robe, a to je sigurno nešto što mi ne želimo, izjavila je glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber.

Odgovor na inflaciju, smatraju stručnjaci, jedino može biti povećanje poljoprivredne proizvodnje, u čemu Hrvatska već godinama ne uspijeva.

- Mi inflaciju ovog časa s ovako velikom potražnjom koja raste, ta potrošnja je rasla i u siječnju unatoč svim ovim problemima koji jesu, nećemo bez kvalitetnog odgovora na strani ponude, a ponuda ne može biti velika kad nemamo rast produktivnosti, naša produktivnost u odnosu na europske proizvođače je mala, pojasnila je savjetnica za poljoprivredu proizvodnju Zvjezdana Blažić.

Produktivnost se može povećati samo ako se povećaju ulaganja, primjerice u navodnjavanje. Uz to, proizvođačima u drugim europskim zemljama pomaže se povoljnijim cijenama vode ili električne energije.

Jer, samo ograničavanje cijena teško će ispuhati prenapuhane cijene.