Javna akcija 12 i 5 želi ukazati na potrebu za osiguranjem kvalitetnije skrbi za osobe s poteškoćama u mentalnom zdravlju

Fotogalerija (32)

Javna akcija 12 i 5 za mentalno zdravlje koja se održala jučer istovremeno održavala u gradu Zagrebu na pet lokacija: ispred Ureda predsjednika Republike Hrvatske, ispred Vlade RH, Poglavarstva grada Zagreba, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Ministarstva zdravstva.

Javnu akciju organizirao je Hrvatski savez udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ) u suradnji s Udrugom Ludruga iz Zagreba i Udrugom Feniks Split.

U akciji su sudjelovali članovi i volonteri Udruge Feniks Split, Udruge Lica duše, Udruge Help i Lige za prevenciju ovisnosti, djelatnici Centra za socijalnu skrb i građani koji su nas došli podržati.

- Ovom akcijom željeli smo ukazati na potrebu za osiguranjem kvalitetnije i sveobuhvatnije skrbi za osobe s poteškoćama u mentalnom zdravlju. Krajnje je vrijeme je da se Nacionalna strategija razvoja mentalnog zdravlja (2020.-2030.) uvrsti i implementira, rad udruga koje se bave pružanjem psihosocijalnih usluga u zajednici kontinuirano financira, te u popis psihosocijalnih usluga HZZO-a uvrste Mobilni timovi i Grupe peer podrške (podrške stručnjaka po iskustvu) - rekli su iz Udruge Feniks.

Priopćenje Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje prenosimo u cijelosti:

'Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Mentalno zdravlje dio je općeg zdravlja, a ne samo odsutnost bolesti. Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja.

Republika Hrvatska od 2016. godine nema Nacionalnu strategiju razvoja mentalnog zdravlja!

Stoga mi, članice Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje, pokrećemo javu akciju '12 i 5 za mentalno zdravlje' kojom tražimo:

1.  Hitno uvrštavanje već pripremljene Nacionalne strategije razvoja mentalnog zdravlja (2020.-2030.) u saborsku proceduru i njenu što bržu implementaciju u praksi

2. U popis postojećih psihosocijalnih usluga koje financira HZZO uvrstiti usluge Mobilnih timova i Grupa peer podrške u zajednici.

3. Hitno iznalaženje načina za kontinuirano financiranje programa i projekata udruga koje se bave pružanjem psihosocijalnih usluga u zajednici

U Hrvatskoj nemamo razvijen sustav brige o mentalnom zdravlju u zajednici. Ne postoji sustav podrške osobama sa psihosocijalnim teškoćama nakon njihovog bolničkog liječenja, ne postoji  sustav koji će spriječiti hospitalizacije koje  se  dešavaju zbog  nedostatka podrške u zajednici. Ono što imamo su različiti oblici prisilnih postupanja prema osobama  sa psihosocijalnim teškoćama, njihovo smještanje u segregirane ustanove socijalne  skrbi daleko mjesta  gdje ljudi žele živjeti. Imamo i velike psihijatrijske bolnice negdje na kraju grada.

Od 2016. do 2017 u Hrvatskoj se provodio Twinning projekt između kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske, kojim je bilo predviđeno razvijati integrirane mreže usluga mentalnog zdravlja u zajednici usmjerenih na oporavak.  Predviđeno je uvođenje multidisciplinarnih mobilnih timova čiji će članovi, pored stručnjaka s područja brige o mentalnom zdravlju, biti i osobe s iskustvom oporavka, stručnjaci po iskustvu. Takvu uslugu građani Europske unije imaju na raspolaganju već dva desetljeća, a u Hrvatskoj je taj proces nakon pilot projekta koji se pokazao uspješnim stao. Zbog administrativnih nesnalaženja, zbog nedostatka međusektorske suradnje između sustava zdravstva, socijalne skrbi, zapošljavanja, obrazovanja, suradnje s civilnim društvom. Zbog očitog manjka političke volje za promjenama kako bi se adekvatno rješavao izazov oporavka osoba sa psihosocijalnim teškoćama u zajednici.

Ulaganje u mentalno zdravlje ključan je čimbenik društvenog i ekonomskog razvoja. Vladajući bi trebali kapitalizirati i stvoriti okruženje u kojem će podrška i dugoročno financiranje biti predviđeni za udruge i organizacije koje mogu dokazati kakvoću i rezultate. U novonastalim uvjetima krize uzrokovane pandemijom, opseg posla nam se značajno proširio. Kao udruge civilnog društva kroz svoje programe i projekte pružamo socijalne usluge i  izvaninstitucionalnu psihosocijalnu podršku osobama s teškoćama mentalnog zdravlja, članovima njihovih obitelji i bližnjima, čime rasterećujemo sustav zdravstva i socijalne skrbi na području cijele Republike Hrvatske.

Vlada smatra da udruge spadaju u kategoriju proračunskih korisnika s čime se nikako ne možemo složiti. Takav stav Vlade diskriminira udruge u odnosu na druge poslodavce u Hrvatskoj radi čega nemamo pravo na korištenje potpora za očuvanje radnih mjesta. Bez sustavne podrške Vlade udrugama civilnog društva, koje pružaju psihosocijalne usluge u zajednici za ranjivu populaciju osoba s invaliditetom bit ćemo prisiljeni gasiti radna mjesta, pa i same udruge čime će nestati i sve usluge u zajednici koje pružamo.

Tražimo da kao odgovorni političari koji se brinu o mentalnom zdravlju građana omogućite razvoj integrirane mreže psihosocijalnih usluga u zajednici usmjerenih na oporavak.'