Kava duplo skuplja, ulje gotovo isto: Kako su se promijenile cijene u 10 godina

Index je usporedio kataloške cijene prehrambenih proizvoda iz siječnja 2015. i siječnja 2025., iz čega je jasno da poskupljenje nije jednako zahvatilo sve proizvode. Neke su stvari jako poskupjele, dok su druge ostale gotovo na istoj razini - ili su čak pojeftinile. Napominju, kako postoji mogućnost da su cijene navedenih proizvoda bile nešto više ili niže od onih koje su prikazali, ali trend je jasan.

Takav se trend može opisati kao asimetrična inflacija, odnosno situacija u kojoj cijene ne rastu ravnomjerno, nego pojedine kategorije poskupljuju znatno više od drugih. Tako ulje ili brašno nisu ni približno poskupjeli kao kava, jaja ili higijenske potrepštine. Zato ljudi često imaju dojam da je sve drastično skuplje - jer upravo proizvodi koje kupuju često i redovito (kava, jaja, toaletni papir) bilježe najveći rast cijena.

U međuvremenu je Hrvatska ušla u eurozonu te prošla pandemiju, energetske krize i snažan inflacijski val, a posljedice su se jasno osjetile i na policama trgovina. Kako bi dobili konkretniju sliku, usporedili su maloprodajne cijene nekih artikala iz 2015. i 2025 godine.

Katalozi trgovačkih lanaca pokazuju da dio osnovnih namirnica nije pratio opći val poskupljenja.

Najbolji primjer je suncokretovo ulje. U siječnju 2015. litra ulja (Zvijezda) koštala je oko 1,99 eura, a na akcijama se mogla naći i za oko 1,45 eura. Deset godina kasnije, u siječnju 2025., redovne cijene u trgovinama uglavnom su između 1,49 i 1,59 eura - praktički isto, a u nekim slučajevima čak i niže nego prije.

Sličan trend vidi se i kod svinjskog vrata s kosti. Na akcijama se 2015. prodavao za 3 do 4 eura po kilogramu, a u katalozima iz siječnja 2025. isti se komad mesa na akciji može pronaći za oko 3,39 eura.

Ni brašno nije imalo dramatičan skok. U 2015. se prodavalo po cijenama između 0,60 i 0,73 eura, dok se danas uglavnom kreće između 0,59 i 0,78 eura, ovisno o trgovačkom lancu i proizvođaču.

S druge strane, postoje kategorije koje su poskupjele znatno više - i upravo one najviše utječu na dojam da je život postao osjetno skuplji.

Kava je jedan od najizraženijih primjera. Pakiranje od 250 grama mljevene kave (npr. Franck Jubilarna) 2015. koštalo je oko 2,52 eura, dok se 2025. redovne cijene kreću između 4,80 i 5,40 eura. Čak i akcijske cijene rijetko padaju ispod 4 eura, što znači da govorimo o poskupljenju od približno 100 posto.

I jaja su osjetno poskupjela. Paket od 10 komada (M razred) 2015. se na akciji mogao kupiti za oko 1,32 eura, dok se danas isti paket najčešće prodaje od 2,45 eura naviše, a cijene od oko 3,50 eura nisu rijetkost kod podnog ili slobodnog uzgoja.

Velik skok vidi se i kod higijenskih proizvoda, poput toaletnog papira i deterdženata. Tu nije problem samo viša cijena, nego i činjenica da su se promijenila pakiranja, pa je stvarna cijena po komadu ili pranju često porasla i više od 100 posto u odnosu na 2015.

Naime, osim poskupljenja, uočljiv je i fenomen shrinkflacije - situacije u kojoj proizvod ostaje slične cijene, ali mu se smanjuje količina ili gramaža.

Najbolje se to vidi na primjeru kruha. U 2015. standardni bijeli kruh od 700 grama koštao je oko 0,92 eura, dok se danas za 1,20 do 1,50 eura najčešće nude kruhovi od 500 ili 600 grama. Na prvi pogled poskupljenje možda ne djeluje dramatično, no kada se cijena preračuna po kilogramu, kruh ispada osjetno skuplji nego prije deset godina.

Sličan se obrazac pojavljuje i kod čokolada, slatkiša i raznih higijenskih proizvoda - pakiranja su manja, izgled je sličan, ali cijena nastavlja rasti.

Ova usporedba pokazuje da inflacija u Hrvatskoj nije bila ravnomjerna. Dio osnovnih namirnica ostao je stabilan ili je poskupio minimalno, dok su proizvodi koje ljudi kupuju često i redovito - poput kave, jaja i higijene - poskupjeli znatno više.