Prije pet godina nas je napustio legendarni meteorolog

Prije točno 5 godina - 8. prosinca 2018. - napustio nas je magistar znanosti Milan Sijerković, i danas mnogima jedan od naših najpoznatijih meteorologa - sinonima za vremensku prognozu. Sijer. Profesor. Šef. Meteo-legenda!

Premda mr. sc. Milana Sijerkovića vjerojatno mnogi najviše pamte po pučkim izrekama kojima je obogaćivao i činio zanimljivim često suhoparne vremenske prognoze, valja znati da je on bio jedan od pionira 'televizijske meteorologije' ovog dijela Europe. Više od tri desetljeća radio je za Radio televiziju Zagreb, zatim i HRT, a medijski aktivan bio je i u mirovini.

Rodio se 5. studenoga 1935. u Baošićima u Boki kotorskoj, studirao geofiziku s meteorologijom na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirao 1961. godine s radom 'Mjerenje direktne Sunčeve radijacije pomoću Michelsonovog aktinometra' pod mentorstvom prof. dr. sc. Ivana Penzara te 1977. godine i magistrirao na temu: 'Istraživanje lokalnih vjetrova u Hrvatskoj metodom mezoanalize', uz mentora dr. sc. Đuru Radinovića, te od tada i honorarno održavao dodiplomsku nastavku 'Meteorološki praktikum iz sinoptičke meteorologije' te mentorirao 9 diplomskih radova, piše Zoran Vakula za HRT.

Cijeli radni vijek proveo je u Državnom hidrometeorološkom zavodu u Zagrebu, od 1. rujna 1963. do odlaska u mirovinu 15. listopada 2000. godine, i to najprije u tadašnjem Klimatološkom sektoru RHMZ-a pa ubrzo u Odsjeku za prognozu vremena i meteorološku zaštitu zračnog prostora, čiji je voditelj postao već 1. rujna 1964., a kasnije je bio i pomoćnik direktora. Kao meteorolog-prognostičar počeo je surađivati s Radio Zagrebom, od 1968. godine i s Televizijom Zagreb - sadašnjim HRT-om. Osim vremenskih prognoza pripremao je i razne priloge i emisije s meteorološkim sadržajem, čak i TV reklame.

Napisao je velik broj stručnih i znanstvenih meteoroloških radova, te još više popularno-znanstvenih, objavljujući više tisuća tekstova i u dnevnom i tjednom tisku. Bio je u uredništvu časopisa Priroda - najstarijem časopisu za popularizaciju prirodnih znanosti u Hrvatskoj, aktivan član Hrvatskog meteorološkog društva - koje mu je 2016. godine dodijelilo priznanje za životno djelo, a često je i planinario, gljivario, popularizirao znanost, osobito meteorologiju - za što je 1991. godine dobio i državnu nagradu 'Fran Tućan'.

Njegova književna ostavština od 24 knjige, među kojima su 4 za djecu, još dugo će nas podsjećati na nadahnute i duhovite vremenske prognoze. Jedna od posljednjih bila je: 'Zbog vremena kakvo smo prognozirali - malo tko će skakati od veselja. Može li vrijeme za vikend biti ljepše od prognoziranog. Može, ali nije vjerojatno. Vrijeme, međutim, katkada ne sluša ni sebe, a kamoli prognostičare'.