PSIHIJATAR O PIROMANIMA 'Važno je da obitelj potraži pomoć ako prepozna znakove'
'Rijetki su, ali opasni'
Vatrogasci su cijeli vikend gasili požare na omiškom i makarskom području, gdje je izgorjelo više kuća, uljara, automobila te oko 300 hektara borovine, maslina i niskog raslinja.
Požar službeno još nije ugašen, a policija je potvrdila da je bio podmetnut. O ovoj temi govorilo se i u emisiji Otvoreno.
Tucaković: Požar se širio munjevitom brzinom
Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković istaknuo je kako je situacija sada mirna, ali da zbog visokih temperatura i vjetra postoji mogućnost ponovnog razbuktavanja.
– Tijekom noći na terenu ostaje 30 vatrogasaca s 10 vozila. Ne smijemo se maknuti jer postoji opasnost od ponovne aktivacije – rekao je u emisiji Otvoreno.
Podsjetio je da je ranije ove godine gorjelo i na Učki, gdje je izgorjelo 325 hektara šume.
– Iako je bilo mnogo vatrogasaca, šteta je velika. Požar se proširio munjevito brzo. Učinili smo sve što smo mogli – dodao je.
Na pitanje o mogućem podmetanju, rekao je da su požari izbili na više lokacija uz cestu i to bez vjetra, što pojačava sumnju u namjerno izazivanje vatre.
– Siguran sam da će policija, kao i u ranijim slučajevima, pronaći počinitelja. U Šibensko-kninskoj županiji već su dvojica uhićena – kazao je Tucaković.
Güttler: Toplinski val i opasnost od nevremena
Dr. sc. Ivan Güttler, ravnatelj DHMZ-a, rekao je da se do četvrtka očekuje jačanje prvog ljetnog toplinskog vala.
– Izdali smo žuto upozorenje za dijelove Hrvatske i narančasto za unutrašnjost. U noći s četvrtka na petak moguća je promjena vremena i grmljavinsko nevrijeme. Na Jadranu će temperature najvjerojatnije i dalje rasti – rekao je.
Istaknuo je i važnost suradnje između DHMZ-a i vatrogasne zajednice.
– Naši meteorolozi svakodnevno izdaju procjene za vatrogasce. Hrvatska je sada u potpunosti pokrivena meteorološkim radarima, što omogućuje planiranje aktivnosti i nekoliko sati unaprijed – pojasnio je.
Ana Kordej: Kazneni zakon predviđa zatvorske kazne
Ana Kordej iz Ministarstva pravosuđa objasnila je postojeći kaznenopravni okvir.
– Tko požarom izazove opasnost za život, tijelo ili imovinu većeg opsega, može biti kažnjen zatvorom od 6 mjeseci do 5 godina. Ako nastupi tjelesna ozljeda ili velika imovinska šteta, kazna ide do 8 godina, a u slučaju smrti i do 15 godina – rekla je Kordej.
Dodala je da su 2023. zabilježene 26 osuđujuće presude, 2024. njih 41, a do sada ove godine 15.
– Većinom su to uvjetne kazne, ali ima i bezuvjetnih, kao i slučajeva u kojima su neubrojive osobe smještene u psihijatrijske ustanove – rekla je.
Ante Bagarić: Pravi piromani uzrokuju samo 1 do 2 posto požara
Psihijatar izv. prof. dr. sc. Ante Bagarić objasnio je tko su osobe koje nazivamo piromanima.
– Piromanija je rijedak psihički poremećaj. Osobe s takvom dijagnozom imaju unutarnju žudnju za paljenjem vatre, što ih emocionalno oslobađa. No oni čine samo 1 do 2 posto požara. Većina požara je namjerno podmetnuta, ali od strane osoba koje nemaju takvu dijagnozu – objasnio je.
Kazao je da je u karijeri susreo manje od deset osoba sa stvarnom piromanijom.
– Ti pacijenti rijetko dolaze na liječenje, ali kada budu uhvaćeni i sud im odredi obvezno liječenje, terapija zna biti učinkovita. Važno je da članovi obitelji reagiraju i potraže stručnu pomoć ako prepoznaju znakove – rekao je Bagarić.
Dodao je da takve osobe razvijaju mentalnu fantaziju o vatri kao simbolu moći, te da ih unutarnji poriv tjera na čin paljenja unatoč svjesnoj spoznaji o opasnosti.
Na pitanje zašto piromani imaju potrebu paliti Bagarić je rekao kako kod njih raste fatalizacija vatre kao snage i moći te nečeg što se mora dogoditi.
- Unutarnja žudnja koja ima korijene u razvoju ličnosti dovodi do toga da oni moraju nešto zapaliti. To dovodi kod njih do katarze, govori.
Tucaković naglašava kako je piromane teško otkriti te da oni imaju tešku bolest koja se treba liječiti.
Güttler ističe kako se dijelovi Europe zagrijavaju i do pola stupnja Celzijusovih u deset godina što je puno.
- Prilikom širenja požara bitno je naglasiti da su sve sušnija ljeta. Hrvatska ima stabilnu količinu oborina, no mijenja se obrazac kiše koje ima sve manje u ljetnom dijelu godine, naglasio je.
Dodaje kako će požari s klimatskim promjenama sve češće biti prisutni.