'Južna plinska interkonekcija nesumnjivo je hrvatski gospodarski i strateški interes, jer je od ključne važnosti da plinovod koji dolazi iz Hrvatske i prolazi kroz većinski hrvatska područja u BiH bude u tom segmentu pod nadležnošću Hrvata u BiH.
Prva sam reagirala prije nego što su bošnjačke stranke preglasale hrvatske predstavnike u Parlamentu BiH po pitanju Južne interkonekcije', poručuje nezavisna predsjednička kandidatkinja Marija Selak Raspudić.
Ističe kako je to smatrala neprihvatljivim i odmah je poduzela korake kako bi javno ukazala na taj problem.
'S druge strane, Zoran Milanović i Dragan Primorac, kojima su deklarativno u zadnje vrijeme puna usta prava Hrvata u BiH, odlučili su šutjeti o ovom pitanju, dok je premijer Plenković tek dan nakon usvajanja zakona u Parlamentu BiH dao izjavu kojom osuđuje takvo nametanje.
Nedopustivo je da jedan stranac vrši pritisak na zastupnike u BiH. Vrijeme je da se prekine s praksom protektorata i da se osigura pravo svih naroda BiH na donošenje odluka bez vanjskih pritisaka, u najboljem interesu BiH i svih njenih naroda i građana.
Skandalozno nametanje odluke oko južne interkonekcije pokazuje svu pogubnost Schmidtovih amandmana, kojima su se naši vladajući hvalili kao velikim diplomatskim uspjehom. Sada se jasno vidi koliko smo bili u pravu mi koji smo upozoravali da ti ustavni amandmani zapravo ograničavaju prava Hrvata u BiH. Schmidt je tim izmjenama ograničio pravo Hrvata na veto, što je ključni mehanizam za zaštitu hrvatskih interesa.
Posljedice toga vidimo već sada, na primjeru Južne interkonekcije, kada će Hrvati u Domu naroda glasovati o tom i drugim strateškim pitanjima. Hrvati u BiH više ne mogu slobodno koristiti mehanizam veta u Domu naroda kako bi zaštitili svoje interese, jer će ih Bošnjaci sustavno preglasavati', naglašava Selak Raspudić.
Ističe kako je Schmidtovim amandmanima Dom naroda, koji je trebao biti dom zaštite konstitutivnih naroda, pretvoren u običan građanski dom.
'To je potpuno suprotno onome što je definirano Washingtonskim sporazumom i onome što je BiH kao država trebala biti.
Borit ću se svim svojim snagama da Hrvatima u BiH ponovno osiguramo paritet i vratimo se izvorišnim načelima Washingtonskog i Daytonskog sporazuma. Ti sporazumi su temelj na kojem počiva ravnopravnost konstitutivnih naroda, a to je pravo koje Hrvatima mora biti zajamčeno. Hrvatska u tom opravdanom zahtjevu treba koristiti sva sredstava koja joj stoje na raspolaganju kao punopravnoj članici EU i NATO-a. Kao predsjednica RH nastavit ću beskompromisnu borbu za ravnopravnost Hrvata u BiH', zaključuje Marija Selak Raspudić.