Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
SINDIKATI: Dostojanstven rad zaustavlja iseljavanje i rušenje cijene rada

SINDIKATI: Dostojanstven rad zaustavlja iseljavanje i rušenje cijene rada

'Minimalac u Hrvatskoj bi trebao biti 1.000, a prosječna plaća 2.000 eura', kaže Ljubo Jurčić

Svjetski dan dostojanstvenog rada obilježen je danas raspravom o slaboj pokrivenosti privatnog sektora kolektivnim ugovorima te problemima s kojima se susreću radnici u privatnom sektoru čija se cijena rada neprekidno snižava. Dostojanstven rad je ključan za osiguranje socijalne pravde i ekonomskog razvoja. Događanje u organizaciji Nezavisnih hrvatskih sindikata i Hrvatskog sindikata telekomunikacija održano je pod geslom 'Stop utrci prema dnu – Javni novci samo uz kolektivni ugovor!'. U telekomunikacijskoj djelatnosti četvrtina radnika za kompleksne poslove koje obavlja prima plaću manju od 1000 eura mjesečno neto, što je ispod granice dostojanstvene plaće.

Darije Hanzalek, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata istaknuo je 'dostojanstven rad za sve radnike u Hrvatskoj važan je za sprječavanje utrke prema dnu, kako ne bismo ostali bez naših radnika, građana i bez naše budućnosti. Bogate multinacionalne kompanije u Hrvatskoj trebaju promovirati dostojanstven rad, socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje. Moramo davati jasne poruke da investitori koji namjeravaju iskorištavati naše ljudske i prirodne potencijale, izvlačiti iz zemlje dobit i rušiti naše radne standarde - jednostavno nisu poželjni'.  

Kad je riječ o pokrivenosti kolektivnim ugovorima, prema Europskim  direktivama i preporukama Vijeća  sve europske zemlje su obvezne štititi i promicati kolektivno pregovaranje, a ako je pokrivenost kolektivnim ugovorima manja od 80 %, države članice EU-a bit će obvezne izraditi i provesti nacionalne akcijske planove za povećanje obuhvaćenosti. U RH kolektivnim ugovorima obuhvaćeno je 46,5 posto radnika! Stanje je posebno loše u privatnom sektoru u kojem granski kolektivni ugovori postoje samo u graditeljstvu, ugostiteljstvu i turizmu, te drvnoj industriji.

'Upravo na način na koji to traže europski sindikati i NHS i mi tražimo od Vlade da se javni novac svih hrvatskih građana, na javnim natječajima, dodjeljuju tvrtkama koje imaju kolektivne ugovore, jer samo kolektivni ugovor osigurava dostojanstven rad. Stoga pozivamo sve tvrtke koje djeluju u telekom industriji da sklope kolektivne ugovore i osiguraju primjerenu plaću za sva radna mjesta,  ali i druga radna i materijalna prava. Mada rade u najprofitabilnijoj djelatnosti, statistike pokazuju da 70 posto radnika telekoma ima plaću manju od prosjeka Hrvatske, iako je 50 posto radnika visoke stručne spreme, što je  daleko iznad prosjeka države. Telekom operateri stalno povećavaju cijene usluga građanima, ali radnici od toga nemaju ništa. Danas su siromašni radnici, a sutra će biti siromašni umirovljenici i socijalni slučajevi', istaknula je Vesna Mamić.

'Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike već provodi i u narednom razdoblju namjerava provoditi niz aktivnosti koje su usmjerene na bolju hrvatsku budućnost, odnosno na bolji život hrvatskog radnika, a jedna od tih aktivnosti svakako je promicanje kolektivnog pregovaranja kao najboljeg alata za postizanje dostojanstvenog rada', istaknula je Josipa Klišanin, načelnica Sektora za rad u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Prof. Ljubo Jurčić na konferenciji je istaknuo kako bi 'minimalna plaća u Hrvatskoj trebala iznositi 1000 eura, prosječna plaća bi trebala biti 2000 eura, a plaća visokoobrazovanog stručnjaka s minimalno dvije godine radnog staža 3000 eura. Da bismo postigli dugoročnu održivost gospodarstva moramo pomiriti tri bitna područja - imati obrazovane ljude za nove tehnologije, ravnomjernu raspodjelu nacionalnog dohotka i očuvanu prirodu'.

Vaša reakcija na temu