U Beogradu je 20. rujna održan vojna parada pod nazivom 'Snaga jedinstva 2025', manje od dva mjeseca nakon što je krajem srpnja održan vojni mimohod u Zagrebu. Dvije vojne svečanosti u kratkom razdoblju otvorile su brojna pitanja: što su pokazale hrvatska i srpska vojska, kome su se obratile i kakvo je stvarno stanje njihovih arsenala? Što bi značilo ponovno uvođenje vojnog roka u obje zemlje i kako naoružavanje uklopiti u današnji globalnopolitički kontekst?
O svemu tome u novoj epizodi podcasta Špica s Macanom raspravljali su vojni analitičari Igor Tabak iz Hrvatske i Aleksandar Radić iz Srbije.
Srpski vojni analitičar Aleksandar Radić je komentirajući odnose srpske i hrvatske vojske u Špici s Macanom istaknuo da se Srbija ne može uspoređivati s Hrvatskom, jer je Hrvatska članica NATO-a. 'Dok god postoji uzajamna obrana, možemo mjeriti samo NATO prema Srbiji, a to smo pokušali 1999. i pokazalo se da to nije baš tako jednostavno', komentirao je Radić, aludirajući na intervenciju Sjevernoatlantskog saveza i povlačenje jugoslavenskih snaga s Kosova.
Radić je istaknuo i pozitivnu specifičnost Srbije u jugoistočnoj Europi: 'Srbija ima vrlo razvijenu vojnu industriju. To je gola činjenica – Srbija može proizvoditi municiju svih kalibara, artiljerijske rakete i haubice', rekao je, dodajući da bi promatrači izvan regije prije uočili tu industrijsku snagu Srbije nego oni, zarobljeni u međusobnim rivalstvima i opterećeni emocijama prostora.
Hrvatski vojni analitičar Igor Tabak je podsjetio da je Srbija nakon 1990. prisvojila ogroman dio federalnog vojnog i istraživačkog sustava, te da je cjelokupna glava istraživačkog sustava bila i ostala u Beogradu. 'Zbog toga danas mnoge države regije, uključujući i Hrvatsku, osjećaju manjak jer ulaganja koja su tada dolazila iz zajedničkih sredstava sada služe kao temelj onome čime se Vučić hvali na televiziji i gradskim cestama', poručio je.
Radić je istaknuo da se i u organizaciji parade 'Snaga jedinstva 2025' vidjela snažna potreba za nadmetanjem s Hrvatskom. 'Sve što Hrvatska pokaže, Srbija želi nadjačati za barem 10 ili 20 komada. Ta domaća želja da se bude jači, da se bude bolji, neodoljiv je izazov'. Uz domaću proizvodnju, u Beogradu su bili predstavljeni i kineski i izraelski sustavi, kao i francuski Rafalei, a strana izaslanstva poslala su svoje predstavnike. Tabak se također referirao na međunarodna partnerstva i strateške poteze. 'Francuska nije poslala ni zastavu na hrvatski mimohod, dok su u Beogradu bili s dva aviona, kreditnom linijom i tko zna čime', naglasio je.
Tabak je istaknuo i druge slabosti hrvatske vojske rekavši da Hrvatska trenutačno ne kontrolira svoj zračni prostor, tj. da imamo stare borbene avione koji su otpisani i nove koji još nisu postali operativni. Naši su Rafalei sposobni za koji paradni prelet po potrebi, ali smatra da to nije dovoljno. 'Hrvatska nema svoj obrambeni sustav. Ako dođe do nečega groznog, nadajmo se da će NATO na vrijeme uspjeti reagirati, naravno, ako sve ne prođe kao nalet drona koji je preletio dvije NATO članice, prije nego što je pao usred Zagreba'. Hrvatski sustav javnih nabava u obrani, tome niti malo ne doprinosi, smatra Tabak, i to podcrtava riječima: 'Hrvatska zapravo izgleda kao da više kopira Vučića nego NATO praksu'.
Igor Tabak je hrvatski vojni analitičar i kolumnist koji se bavi obrambenim pitanjima, vojnim temama i vanjskom politikom. Već više od 30 godina piše za razne medije u Hrvatskoj, a komentare objavljuje i na regionalnoj razini kroz portal OBRIS – Obrana i sigurnost. Suradnik je i jednog od najpoznatijih svjetskih časopisa za vojnu industriju – Jane’s Defence. Njegove analize često se koriste kao referenca u medijima kada se raspravlja o aktualnim sigurnosnim i obrambenim izazovima. Redovito sudjeluje u javnim raspravama i panelima te se smatra jednim od najrelevantnijih stručnjaka za obranu u Hrvatskoj.
Aleksandar Radić je srpski vojni analitičar i autor specijaliziran za sigurnost Zapadnog Balkana, ratne sukobe 1990-ih i vojnu tehnologiju. Piše od 1991. za regionalne i inozemne vojne i zrakoplovne časopise. Autor je više knjiga i stotine članaka, te redovito komentira za TV stanice u Srbiji, Crnoj Gori, BiH i Sjevernoj Makedoniji. Njegovi komentari često se bave temama lobiranja, vojnog ulaganja, te regionalne sigurnosne politike i veze između Srbije i NATO/Crne Gore.
Podcast Špica s Macanom realiziran je u suradnji s portalom Pogled.hr, dijelom grupacije Media Solutions u sklopu koje djeluju vodeći hrvatski regionalni mediji – Novi list, Glas Istre, Glas Slavonije i Zadarski list.
U trećoj sezoni podcasta Krešimir Macan sa stručnjacima iz različitih sektora donosi novu perspektivu i razmatra potencijalna rješenja za izazove i aktualnosti iz Hrvatske i svijeta. Špica s Macanom premijerno se emitira na YouTube kanalu http://bit.ly/spicamacan svake subote od 10 sati, te reemitira na deset lokalnih televizija – Mreža TV, Z1, TV Nova Pula, TV Dalmacija, Jadran TV, Kanal Ri, VTV i Osječka TV, a sve epizode dostupne su i za slušanje na Spotifyju https://bit.ly/spicaspotify.