U ponoć je istekao rok za podnošenje prijave za mjesto predsjednika Vrhovnog suda. Kako je potvrđeno iz Državnog sudbenog vijeća (DSV), zasad je stigla samo jedna prijava. Ipak, pričekat će još neko vrijeme jer je, kazali su, moguće da je netko od kandidata svoju prijavu poslao poštom.
Jedina je pristigla prijava Silvije Stubičar, sutkinje Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Za premijera Andreja Plenkovića prvi glas o tome bilo je pitanje reportera Dnevnika Nove TV.
'Ne znam, do sada nisam znao tu informaciju. Vidjet ćemo pa ćemo - predložili li je predsjednik Republike - razmotriti njene kvalifikacije', kazao je predsjednik Vlade.
Inače, predsjednik Republike Zoran Milanović predlaže ime te treba dobiti i blagoslov premijera. U sudačkim krugovima moglo se čuti da bi Milanović mogao predložiti Sandru Artuković Kunšt - sutkinju sa zagrebačkog Županijskog suda koja je u vrijeme njegove Vlade bila zamjenica ministra pravosuđa Orsata Miljenića.
'Ne znam, evo, da nije bilo vas, ja ne bih znao tko se kandidirao. Vidjet ćemo', dodao je Plenković.
Državno sudbeno vijeće čekat će još do kraja tjedna kako bi vidjelo je li netko od kandidata ili kandidatkinja možda u zadnji tren prijavu poslao poštom. Mostov saborski zastupnik i predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja kazao je da je očekivao manji broj prijava, ali ne i da će biti samo jedna.
'Bilo je očekivano da neće biti velik broj zainteresiranih na ovom natječaju jer politika određuje predsjednika Vrhovnog suda. Predsjednik Milanović mora se dogovoriti s predsjednikom Vlade i onda će, naravno, saborska većina to izglasati', rekao je Grmoja, predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe.
U svakom slučaju, očekuju se pomirljiviji stavovi na relaciji Milanović - Plenković nego prije četiri godine. Tada su se lomila koplja oko Zlate Đurđević da bi nakon višemjesečne krize na to mjesto došao Radovan Dobronić.
'Predsjednik i premijer imaju odgovornost surađivati temeljem Ustava i nadam se da su, nakon uvjerljive pobjede Zorana Milanovića, i Andrej Plenković i HDZ shvatili što se u Ustavu treba poštivati, kako treba postupati', rekao je član saborskog Odbora za pravosuđe Mišel Jakšić.
Ovaj cijeli natječaj, smatra Zlata Đurđević s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pokazuje koliko je to promašena forma za izbor.
'To govori da je taj koncept ponavljajućih natječaja potpuno dezavuiran. Pokazuje se jedno nepovjerenje u sustav i način izbora i pokazuje nam da se ljudi zapravo ne žele izlagati tom jednom natječaju bez da su dobili podršku predlagatelja', pojasnila je.
Dodala je kako politika treba odlučivati o predsjedniku Vrhovnog suda. On bi, smatra, trebao doći iz redova tog suda, ali...
'S obzirom na to da je Vrhovni sud čelni sud i pokazao je određenu inertnost i otpor prema bilo kakvim reformama unutar sustava, onda je razumljivo. Politika bi možda trebala tražiti predsjednika Vrhovnog suda izvan te institucije, nažalost', konstatirala je Đurđević.
S Vrhovnog suda, doduše, ranije se moglo čuti da bi struka trebala birati, a ne politika.
'Očekujem kao predsjednik Odbora za pravosuđe hoće li stići još koja prijava kako bismo mogli pokrenuti postupak saslušanja', rekao je Grmoja.
Mišljenje Odbora, a ni Vrhovnog suda za Milanovića nisu obvezujući. No, u konačnici, čelnog čovjeka izglasava Sabor.