Stručnjaci o rušenju Vjesnika: Miniranje kao najbrže i najkontroliranije rješenje

Od jučer je službeno, Zagreb ostaje bez Vjesnikova nebodera. Zbog požara je ozbiljno oštećen, narušena mu je statika i prema preporuci specijalista treba se srušiti što prije. Kada će se i kako rušiti? Je li najizglednije rušenje kontroliranom eksplozijom? Što bi se trebalo graditi na njegovu mjestu?

O tome su u emisiji HRT-a 'U mreži Prvog' raspravljali državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Tonči Glavinić, profesor Mario Dobrilović s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu i arhitekt Otto Barić. Tonči Glavinić, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, napomenuo je kako su jučer održani prvi sastanci.

'Prvi inicijalni sastanak jučer ujutro bio je s Hrvatskim centrom za potresno inženjerstvo, isto tako i s djelatnicima Ministarstva unutarnjih poslova i državnog odvjetništva, i na tom sastanku Hrvatski centar za potresno inženjerstvo predstavio nam je izvješće koje smo iščekivali u proteklih tjedan dana', naveo je. Glavinić navodi kako su ispitivanja nedvojbeno pokazala da je konstrukcija značajno oštećena.

'Izvješće koje je objavljeno pokazuje da je konstrukcija Vjesnika u značajnoj mjeri oštećena. Rezultat je to proteklih tjedan dana ispitivanja, uspostavljenog monitoringa koje je HCPJ uspostavio nad samom konstrukcijom nebodera, provedena su isto tako i dodatna ispitivanja i ona su pokazala da su i određeni stupovi oštećeni', pojašnjava.

Ističe kako je potrebno pristupiti uklanjanju samog nebodera zbog niza pokazatelja. 

'Fotografije iz unutrašnjosti nebodera pokazuju određene pukotine. Sama armatura više nije efikasna, ispitivanja su pokazala i da je čvrstoća betona isto tako oslabila i sve su to pokazatelji da je potrebno provesti uklanjanje same konstrukcije nebodera', rekao je.

Naglašava kako postoje dvije metodologije uklanjanja. 

'Razgovarali smo s Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom o metodologiji uklanjanja. Mogla bi biti na dva načina, mehaničkim ili miniranjem. Upravo smo zbog toga razgovarali s Rudarskim fakultetom da vidimo na koji način bi se provela metoda miniranja. Jedna je da bi se neboder urušio sam u sebe. Druga metoda je obaranjem u stranu na kojem to, naravno, struka i njihova projektna dokumentacija pokaže da bi na tom dijelu bilo nekako najjednostavnije za provesti', pojašnjava. 

Napominje rušenje u smjeru prema Savskoj ulici kao najsigurnije rješenje.

'Na temelju jučerašnjeg razgovora nekakve naznake su kako bi se išlo u smjeru obaranja. Bilo bi na smjeru prema Savskoj ulici. S istočne strane imamo određene anekse, a na ovoj strani prema Savskoj je određeno dvorište na kojem bi bilo najmanje opasno, odnosno najsigurnije izvesti samo obaranje nebodera', naveo je.

Profesor Mario Dobrilović s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu ističe da postoji više metoda rušenja te da odabir ovisi o stanju konstrukcije i okolini. 

'Postoji više metoda koje se mogu primijeniti. Koja će se metoda koristiti ovisi o samoj građevini, njezinoj statici, stupnju oštećenosti te okolini u kojoj se nalazi', rekao je Dobrilović.

Navodi kako se razmatra i mogućnost rušenja rotacijom, no potrebni su dodatni izvidi. 

'Trenutačno imamo određene smjernice vezane uz rušenje rotacijom. Moramo otići na lokaciju i pregledati sve detalje, slobodan prostor, izvedbu konstrukcije i tek tada možemo procijeniti što je izvedivo', kazao je.

Govoreći o prednostima miniranja, ističe brzinu i kontrolu zahvata. 

'Kod rušenja miniranjem, glavna prednost je brzina. Miniraju se samo statički nosivi elementi u točno određenom prostornom i vremenskom rasporedu, čime se kontrolira smjer i količina pada', objašnjava. Dodaje kako su pripreme za miniranje kraće nego kod strojnog rušenja.

'Pripreme su relativno kratke. Sam trenutak rušenja ima svoju posebnost jer se koristi eksploziv, koji je naš alat, ali je i destruktivan, on izbija nosive elemente. To donosi buku, prašinu, a sam pad može biti spektakularan. No samo neposredno rušenje traje svega nekoliko desetaka sekundi', zaključuje.