STRUČNJAK SAVJETUJE Izbjegavajte ovih sedam opasnih grešaka u vožnji
Donosimo popis
Prebrza vožnja, podcjenjivanje skliske ceste, premali razmak od vozila , ubrzavanje pri paljenju žutog svjetla umjesto kočenja, neuključivanje žmigavca pri uključivanju u promet i skretanju, premala pažnja prema pješacima i biciklistima te korištenje mobitela u vožnji najčešći su uzročnici prometnih nesreća, piše Autoportal.
Prometne nesreće se događaju zbog nepridržavanja prometnih propisa, jer bi se svi sudionici u prometu ponašali kako je propisano Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, problema ni nesreća ne bi bilo. Svako odstupanje od prometnih propisa je štetno i može biti opasno. Navodimo šest čestih grešaka koje rade mnogi vozači i time ugrožavaju i sebe i druge sudionike u prometu a istodobno povećavaju troškove vožnje i izlažu se šteti
Prebrza vožnja
Većina vozača, posebice motocikala, često vozi brže od dopuštene brzine, dijelom i stoga što je u Hrvatskoj tolerancija policijskog mjerenja brzine 10/10 – 10 km/h do 100 km/h i 10 posto iznad 100 km/h. Dakle u gradu, gdje je dopušteno 50 km/h, može se nekažnjeno voziti 60. S tom navikom već u Sloveniji, Austriji, Italiji… ćete biti kažnjeni: No zbog rijetkih kontrola i poznatih lokacija kamera mnogi vozači često krše ograničenje. Time se rade dvije vrste šteta. Prvo, povećava se potrošnja goriva, time i emisija štetnih plinova i buka te trošenje svih vitalnih sklopova automobila: motora, mjenjača, spojke, kočnica, guma… Drugo, povećava se rizik svih vrsta nesreća, jer se otežava uočavanje, skraćuje vrijeme reakcije (to vrijedi i za vozača nasuprotnog vozila) te povećava rizik gubljenja kontrole i proklizavanja, produžuje zaustavni put te povećava rizik naleta na pješaka, biciklistu, drugo vozilo, udarac u prepreku. Ukratko, viša brzina višestruko je štetna i opasna.
Podcjenjivanja skliske ceste
Na skliskoj cesti, kad je kolnik vlažan (zimi je dodatan problem) zaustavni put se produžuje i otpornost na proklizavanje se smanjuju, i to znatno. To je posebno opasno u gradu u zonama s tramvajskim tračnicama, jer zbog glatke površine i samih tračnica lako dolazi do gubitka kontrole i zanošenja. Vozač je dužan voziti osjetno sporije, a to ga uvjetuje i Zakon o sigurnosti prometa na cestama, članak 51. stavak 1 – prilagodba brzine uvjetima. Takve uvjete stvaraju i nečistoće na kolnik, šljunak uz rub ceste, a povećava je i činjenica da mnogi voze na lošim gumama. Dakle, kad je cesta skliska, zaboravite na bilo kakav oblik brze vožnje, koja traži i brže manevriranje. Vozite sporije i ne približavajte se vozilu ispred…
Ubrzavanje pri paljenju žutog svjetla na semaforu umjesto kočenja
Prolazak kroz crveno svjetlo na semaforu jedan je od najtežih prometni prekršaja u prometu, koji je sankcioniran člankom 59. stavak 1 Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Mnogi vozači pri paljenju žutog svjetla, umjesto zaustavljanja, dodaju gas i tada povećanom brzinom prolaze kroz raskrižje ili prolaze kroz crveno svjetlo. Takva navika, radi ‘dobivanja na vremenu’, vrlo je opasna i štetna to ne smijete nikada činiti. Iznimka je jedino ako ste blizu semafora, odnosno, na takvoj udaljenosti da se ne možete sigurno zaustaviti. No, ako vozite prebrzo i neprilagođenom brzinom tada je to vaša dodatna graška. Čak i mogući nalet vozila iza nije vaš prvenstveni problem. Žuto svjetlo znači koči i zaustavi se pred semaforom prije paljenja crvenog svjetla.
Premali razmak od vozila ispred
Nedovoljan razmak od vozila ispred uzročnik je mnogih teških i tragičnih nesreća, premda je Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, članak 109. stavak 1 te 142. stavak 4, vozač je dužan održavati sigurnosni razmak u iznosu prijeđenog puta u dvije sekunde. Vozači, nažalost često voze uz premali razmak i time izravno ugrožavaju sigurnost u vožnji, jer se skraćuje raspoloživo vrijeme reakcije i otežava, odnosno onemogućuje sigurno zaustavljanje, jer se povećava rizik naleta na vozilo ispred. Zbog toga je dobro steći naviku sigurne vožnje uz dovoljan razmak u vožnji, jer se time bitno povećava sigurnost u vožnji – smanjuje se rizik naleta na drugo vozilo. Istodobno se smanjuju i trošenja kočnica, guma, podvozja…, jer se smanjuje potreba za naglim kočenjem, ponekad i izmjenom pravca kretanja.
Neuključivanje žmigavca pri uključivanju u promet i skretanju
Neuključivanje žmigavaca pri uključivanju u promet i mijenjanju vozne trake mnogi rade često i smatraju malim prometnim prekršajem, no to je pokazatelj da nema malih prometnih prekršaja. Naime, ‘mali’ prometni prekršaj pored neuključivanja ili prekasnog uključivanja žmigavca pri uključivanju u promet i promjeni trake itekako može izazvati tešku prometnu nesreću – najgore je kad vozilo zbog udara u drugo koje se iznenada, bez žmigavca uključi u promet ili promijeni voznu traku zanese u nasuprotni prometni trak i izazove frontalni sudar. Dakle, pri svakom uključivanju u promet ili izmjeni vozne trake pravodobno uključite žmigavac, a istodobno se uvjerite da taj manevar možete izvesti sigurno ne ugrožavajući druge sudionike u prometu.
Premala pažnja prema ugroženim sudionicima u prometu
Pješaci, biciklisti i mopedisti ugroženi su sudionici u prometu i treba biti posebno oprezan prema njima. Članci 133., 134. i 135. definiraju obveze vozača da se pravodobno zaustavi pred pješačkim prijelazom, čak ako pješak stoji uz rub i čeka na prijelaz, a posebno ne smije presijecati putanju pješaku. Najopasniji je prekršaj kad vozač na gradskoj prometnici s dvije prometne trake u jednom smjeru, na kojoj je pješački prijelaz, vozi lijevom trakom i ignorira obvezu zaustavljanja dok je vozilo u desnoj traci zaustavljeno pred pješačkim prelazom, ili ga tada počne pretjecati, umjesto da se zaustavi. Dakle, pred svaki pješački prijelaz vozite opreznije i ako ima pješaka u okruženju pješačkog prijelaza ili na njemu, pravodobno usporite i zaustavite se. Ako pješači hodaju uz rub ceste, usporite, jer postoji rizik da iskorače. Pazite i usporite kad uočite bicikliste i mopediste te izbjegavajte nagle manevre u blizini njih.
Korištenje mobilnog telefona u vožnji
Korištenje mobilnog telefona u vožnji postaje jedan od glavnih uzročnika prometnih nesreća. Tada nastaje distrakcija u vožnji i vozač lako naleti na drugo vozilo ili skrene u frontalni sudar, izleti s ceste, udari pješaka. Sam razgovor nije toliko opasan, koliko biranje poziva, a pogotovo čitanje poruka, surfanje po mobitelu.. Člankom 196. stavak 3 Zakona o sigurnosti prometa na cestama definirano je da vozač u vožnji ne smije nepropisno koristiti mobilni telefon, ali kazna od 130 eura premala je za pogibeljno odgovaranje na poruke, surfanje, čak i gledanje videa, što često rade vozači gospodarskih vozila. Dakle, u vožnji izbjegavajte korištenje mobitela, a ako trebate nešto pregledati ili odgovoriti na poruku, sigurno se zaustavite i to napravite. Dakle, ne koristite mobitel u vožnji.