TKO JE ČIJI? 'Izbor članova Ustavnog suda svodi se na stranačko kokošarenje'

Ustavnim sucima Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Goranu Selancu danas istječe mandat. Matija Miloš s Pravnog fakulteta u Rijeci izjavio je u HTV-ovoj emisiji 'Studio 4' kako mu je žao što se izbor članova toga bitnog tijela svodi na 'stranačko kokošarenje'. Ustavni sud se, kaže, pokušava pretvoriti u produžetak Hrvatskog sabora gdje će biti jasno kako to tijelo funkcionira, zato što je jasno tko je čiji.

Na mrežnoj stranici Hrvatskog sabora objavljena su imena 14 kandidata za troje novih ustavnih sudaca.

Prema proceduri, slijedi saslušanje kandidata pred saborskim Odborom za Ustav koji će utvrditi popis, a zatim međustranački pregovori jer je za izbor potrebna dvotrećinska većina.

Dužnost Hrvatskog sabora je izabrati suce Ustavnog suda u roku. To nije pravo, to je dužnost, obveza, naglasio je Matija Miloš.

- Meni je jako žao što se izbor članova toga tijela, koje je izuzetno bitno, svodi na 'stranačko kokošarenje'. Prestrašno mi je da taj pothvat predvode ljudi koji su članovi predstavničkog tijela građana u Republici Hrvatskoj. Neki od njih imaju doktorat iz pravne znanosti. Polagali su ispit iz ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, pa bi trebali znati bolje. Taj pristup je stvarno ispod svake razine - dodao je.

Ne postoje, kaže, riječi da se dovoljno opiše stupanj neodgovornosti koji tu vidimo.

- Već jedno dulje vrijeme u Hrvatskoj se razvija konsenzus najznačajnijih političkih opcija (...) da je zapravo suštinski nezavisno ustavno sudovanje, koje bi bilo utemeljeno na argumentima i Ustavu, nešto što nije sasvim poželjno jednoj političkoj opciji. Njima bi bilo puno draže da se na Ustavnom sudu jasno vidi tko je lijevo, tko je desno, tko je čiji, i da onda mogu predvidjeti kako će to tijelo odlučivati, da im ne smeta u razvijanju njihovih stranačkih prerogativa, u razvijanju politika koje oni zastupaju ili bar nastoje zastupati - istaknuo je Matija Miloš.

Ustavno sudovanje, smatra Miloš, doživljava se kao smetnja, a ne doživljava ga se kao sredstvo ponovne provjere određenih odluka i suočavanja određenih odluka sa zahtjevima vladavine Ustava i vladavine prava.

- Ustavni sud dosljedno se pokušava pretvoriti u produžetak Hrvatskog sabora gdje će biti jasno kako to tijelo funkcionira, zato što je jasno tko je čiji. Taj način razmišljanja nespojiv je s ustavnim sudovanjem - istaknuo je među ostalim Matija Miloš.